Zdravko Marić

Ni desni ni lijevi ne sumnjaju u stručnost Zdravka Marića. Ali od kako je sjeo u fotelju ministra financija u siječnju 2016., za nogu mu je privezana kugla na kojoj piše – Todorićev menadžer. Koji god potez povukao, nađe se ne mali broj njih koji to vide kao pogodovanje bivšem poslodavcu. Taj uteg je dodatno otežao Agrokorovom krizom. Bez obzira na to što Marić ponavlja kako će se izuzeti iz odlučivanja vezanih za Todorićev koncern, gotovo je nemoguće da kao ministar financija ne bude uključen u čitavu priču. Marić je u Agrokor došao 2012. iz Ministarstva financija, s pozicije državnog tajnika. U Ministarstvu je radio ukupno šest godina u periodu kad su taj resor vodili prvo Ivan Šuker, a zatim Martina Dalić. Todorić ga je postavio za izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala. Četiri godine bio je zadužen za međunarodno financiranje koncerna i odnos s investitorima. Upravo za onaj dio poslovanja koji se pokazao najproblematičnijim za Todorića i gdje je žarište potresa koji drma Agrokor.

Željko Rohatinski

Možda najzanimljiviju priču od svih 'Todorićevih ljudi' ima bivši guverner Željko Rohatinski. Kao cijenjeni ekonomist zaposlio se u Agrokoru u travnju 2000. kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna. Samo tri mjeseca nakon toga imenovan je guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB), s tim da je još dvije godine sjedio u Nadzornom odboru Agrokora. Rohatinski je vodio središnju banku punih 12 godina. Mnogi će reći kako je Rohatinski za vrijeme svjetske gospodarske krize spasio Hrvatsku od financijskog sloma. Mjesečnik The Banker 2009. proglasio ga je  najboljim svjetskim i europskim guvernerom. U Hrvatskoj je tih godina bio jedan od rijetkih ljudi na visokim pozicijama kojima je javnost bespogovorno vjerovala. Ali nakon što je 2011. izbila afera kad se otkrilo da je njegova supruga Marija Rohatinski prodala svoju gubitašku špeditersku tvrtku Romah Agrokoru, a u čijem je vlasništvu kuća u kojoj guvernerova obitelj živi, slika bezgrešnog guvernera je dobrano potamnila. Nakon što mu u srpnju 2012. nije produžen mandat u HNB-u, Rohatinski se vratio u Agrokor na poziciju savjetnika Ivice Todorića.

Damir Kuštrak

U intervjuu za Nacional prije deset godina na pitanje smetaju li ga optužbe da je 'Todorićev čovjek', Damir Kuštrak, tada predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), odgovorio je da se time ponosi, a ne srami. 'Zašto bi mi smetale? Naprotiv, vrlo sam ponosan na svoju ulogu u razdoblju kada se izgrađivao koncern Agrokor i bila mi je čast raditi s osobom kakva je Ivica Todorić', gordo je poručio Kuštrak. Poslovna karijera tog diplomiranog građevinara usko je povezana s Agrokorom. U Todorićev koncern došao je kao 38-godišnjak, sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, 1994. i odmah je sjeo u fotelju starijeg potpredsjednika kompanije. Bio je zadužen za prehrambenu industriju, Ledo, Jamnicu, Bobis, Solanu Pag i dr. Za Todorića je radio šest godina, da bi 2000. kao član HSLS-a bio imenovan zamjenikom ministra financija Mate Crkvenca u vladi Ivice Račana. Iako zamjenik, Kuštrak je mnoge stvari u Ministarstvu radio samostalno, a neki će ići toliko daleko da ga smatraju glavnim kreatorom državnog proračuna u te tri godine koliko je bio u Vladi. Dolaskom Ive Sanadera 2003. na vlast, Kuštrak se vratio u privatni sektor te je preuzeo Mediku. Šefom HUP-a postao je 2007., a godinu dana nakon toga odlazi iz Medike i vraća se u Upravu Agrokora na funkciju izvršnog potpredsjednika za izvozna tržišta. Prije dvije godine Todorić je Kuštraka iz Uprave preselio u Nadzorni odbor koncerna.

Branko Mikša

Navodno svi zaposlenici Agrokora Todorića oslovljavaju s 'predsjedniče', svi osim Branka Mikše. Bila ta priča istinita ili ne, zorno govori o tome koliko je Mikša blizak vlasniku koncerna. Danas je široj javnosti Mikša gotovo nepoznat. U prvoj polovici i sredinom '90-ih bio je jedan od viđenijih HDZ-ovaca. Nekoliko mjeseci 1992. sjedio je u fotelji ministra gospodarstva, da bi zatim preuzeo ministarstvo turizma i trgovine. Od travnja 1993. do ožujka 1996. bio je gradonačelnik Zagreba. Nakon što se povukao iz politike, skrasio se u Nadzornom odboru Agrokora gdje je operirao do 2014. godine. Todorić ga je zatim, kao što inače radi za svoje dobre prijatelje, postavio za svog osobnog savjetnika.

Mirko Galić

Todorićev savjetnik je, uz Rohatinskog i Mikšu, i bivši ravnatelj HRT-a te veleposlanik Hrvatske u Parizu Mirko Galić. On je u Agrokoru zaposlen u siječnju 2013. nakon što je okončao diplomatsku karijeru. U Todorićevom koncernu radi i Galićev sin Mislav koji je od 2004. do 2008. vodio Ledo, a danas je u Upravi Agrokora na funkciji izvršnog potpredsjednika za poslovnu grupu Hrana.

Davorin Mlakar

Aktualni sudac Ustavnog suda Davorin Mlakar u Agrokoru je radio od 2000. do 2004.  Bio je član Uprave te izvršni potpredsjednik koncerna za pravne, opće i kadrovske poslove. Mlakarova biografija je bogata dužnosničkim foteljama. Sredinom 90-ih u dvije HDZ-ove vlade vodio je Ministarstvo uprave. Zatim je 1998. imenovan veleposlanikom u Japanu i Republici Koreji. Iz diplomacije odlazi Todoriću, da bi nakon 2004. godinu dana radio u EPH grupi Ninoslava Pavića. U fotelju ministra uprave se vraća 2009., seli se 2011. u klupu saborskog zastupnika, a lani je ušao u Ustavni sud.

Vitomir Begović

Prelazak Vitomira Begovića u studenom 2011. s mjesta predstojnika vladina Ureda za socijalno partnerstvo u Agrokor iznenadio je tada mnoge. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) na svojim internetskim stranicama komentirao je kako to potvrđuje postojanje 'tajne veze između najvećeg hrvatskog koncerna i dužnosnika i rukovodećih službenika u državnoj upravi'. Todorić je Begovića postavio za izvršnog direktora Sektora ljudskih resursa. U Agrokoru se Begović zadržao do 2015. kada se vraća u javnu službu u fotelju ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, gdje je i danas.

Ana Knežević

Pišući o odlasku Begovića u Agrokor, pojedini mediji prisjetili su se i Ane Knežević, bivše predsjednice Sindikata trgovine te čelnice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Naime, i Begović je prije nego što je postao predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo bio jedan od poznatijih sindikalaca u Hrvatskoj. Knežević je Todorić uzeo pod svoje skute u jesen 2010. nakon što je smijenjena s čelne funkcije u SSSH-a zbog falsificiranja dokumenata i podizanja 25.000 kuna sindikalnog novca. Njihovo poznanstvo seže na početak 90-ih kada je Todorić krenuo s otkupom dionica Unikonzuma (sadašnjeg Konzuma) od radnika. Knežević je kao predsjednica tada novoosnovanog Sindikata trgovine vodila pregovore o cijeni otkupa i pravima radnika. Sudionik tog sastanka, sindikalac Adolf Čulek, kasnije će pričati kako bez Knežević ne bi bilo danas ovakvog Konzuma. U Agrokoru Knežević je bila zaposlena kao voditeljica Sektora za odnose s potrošačima.

Marijan Benko

Trenutni izvršni direktor za korporativnu sigurnost Agrokora bivši je ravnatelj policije Marijan Benko. Radi se o jednom od najiskusnijih hrvatskih kriminalista koji je od 1990. do 1998. radio kao načelnik Odjela općega kriminaliteta u MUP-u, zatim kao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a te kao pomoćnik ministra za kriminalističku policiju. Nakon odlaska u mirovinu, koju je stavio u mirovanje, zaposlio se kod Todorića. U Agrokoru se zadržao do prosinca 2005. kada je na osobni poziv tadašnjeg premijera Ive Sanadera postao ravnatelj policije. Todoriću je bilo žao što Benko napušta Agrokor. 'Naš rastanak, kao i cijeli naš odnos, bio je vrlo korektan, pun uzajamnog poštovanja. Iako mu je bilo žao što idem, radovao se što ću raditi tako odgovoran posao. Kazao mi je i da se uvijek mogu vratiti', ispričao je Benko za Nacional. I vratio mu se u proljeće 2010.

Sanja Crnković Pozaić

Kod Todorića je radila i stručnjakinja za tržište rada te bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić. Prvih 20 godina svoje karijere provela je na zagrebačkom Ekonomskom institutu. Bila je savjetnica premijera Zlatka Mateše (predsjednik Vlade od 1995. do 2000.), da bi 1998. postala ravnateljica HZZ-a gdje se zadržala šest godina. Prvo iskustvo u realnom sektoru bio joj je posao u Agrokoru. Godinu dana bila je izvršna direktorica ljudskih resursa u Todorićevom koncernu. Nakon toga se bacila u konzultantski biznis. Od 2012. do 2015. radila je kao savjetnica SDP-ova ministra rada Miranda Mrsića.

Krešimir Kuterovac

Konzultant i poljoprivredni stručnjak Krešimir Kuterovac u siječnju prošle godine spominjao se kao jedan kandidata Mosta za novog ministra poljoprivrede. Možda je upravo karijera u Agrokoru presudila da ne uđe u vladu Tihomira Oreškovića jer čelništvo Mosta nema najbolje mišljenje o Ivici Todoriću. Kuterovac je od 2005. do 2008. bio direktor stočarske proizvodnje u koncernu. Zatim je imenovan za državnog tajnika u ministarstvu poljoprivrede, da bi se 2009. vratio Todoriću. U narednih pet godina šefovao je Vupikom, bio je član Uprave Belja te je bio izvršni direktor za poljoprivredu. Danas vodi svoju privatnu tvrtku Inagra.

Čedo Maletić

Bivši predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), financijske institucije u državnom vlasništvu, Čedo Maletić zaposlenik Agrokora je postao krajem 2015. Iz Todorićevog koncerna tad su izvijestili javnost da će Maletić biti zadužen za Multiplus i ostale kartice te 'operacije sličnog tipa'. HPB je vodio pet godina, od 2009. do 2014. Prije toga je bio predsjednik Imex banke u koju je došao iz HNB-a gdje je sedam godina bio viceguverner.

Gordan Radin

Iskustvo rada u državnom sektoru pa u Agrokoru ima i Gordan Radin, koji je do prije tri godine bio član Uprave Todorićeve kompanije zadužen za ljudske resurse te pravne i opće poslove. Karijeru je započeo 1983. u javnoj upravi. U kolovozu 1991. preuzeo je funkciju tajnika Vlade, zatim je 1993. imenovan savjetnikom Veleposlanstva Hrvatske u SAD-u, da bi 1995. postao šef kabineta predsjednika Franje Tuđmana. U veljači 2000. prešao je u Dukat kod Luke Rajića, kojem je deset godina bio jedan od najvažnijih suradnika. Radinov transfer u Agrokor 2010. bio je veliko iznenađenje jer Rajić i Todorić nikad nisu bili u dobrim odnosima. Pisalo se da je Todorić preko toga prešao jer mu je Radin trebao za pravničke poslove oko preuzimanja Mercatora. Kad je posao kupnje slovenskog trgovačkog lanca okončan, Radin je u srpnju 2014. napustio Agrokor.

Davorin i Olgica Spevec

Davorin Spevec nikad nije radio u državnoj upravi, ali je njegova supruga Olgica deset godina, od 2003. do 2013., vodila Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Spevec je u Agrokor prešao 2007. iz Zagrebačkog holdinga na poziciji izvršnog direktora projekata, zadužen za strateški razvoj biznisa. Potencijalni sukob interesa njegove supruge samo je jednom propitivan, i to kada je Todorić kupio polikliniku Nemetovu, a za direktora nove akvizicije je postavio Speveca. Šefica AZTN-a se tad branila rekavši da se ona uvijek izuzme iz odlučivanja kad se pod lupom agencije nađe Agrokor i neka od njegovih kompanija.

Maja Ruth Frenkel

Jedan od Agrokorovih kadrova koji su iz koncerna prešli u izvršnu vlast je i Maja Ruth Frenkel. S nepunih 30 godina nju je Todorić postavio 1998. u Upravu na poziciju šefice odjela za financije. U Agrokoru se zadržala dvije godine, da bi je 2000. tadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić imenovao za svoju zamjenicu. I kod njega je bila dvije godine, da bi zatim radila u niz domaćih kompanija. U javnosti je najpoznatija po projektu Golf na Srđu gdje ona i suprug, bogati izraelski poduzetnik Aaron Frenkel, žele uložiti 6,5 do 8 milijardi kuna.