monetarna politika

Vujčić uz Lagarde na prvoj konferenciji za medije ECB‑a nakon podizanja kamata

11.06.2026 u 20:56

Bionic
Reading

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde, uz potpredsjednika ECB-a Borisa Vujčića, u četvrtak je na konferenciji za novinare dala izjavu o montarnoj politici u kojoj je razjasnila razloge podizanja kamatnih stopa u europodručju

ECB je danas po prvi put od 2023. godine povećao kamatne stope, a pored toga je i revidirao projekcije stopa gospodarskog rasta naniže za 2026. i 2027. godinu, zbog utjecaja rata na Bliskom istoku na svjetsku ekonomiju.

'Izgledi su i nadalje neizvjesni uz pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za gospodarski rast. Cjelokupne posljedice rata na srednjoročnu inflaciju i rast ovisit će o jačini i trajanju šoka cijena energije te opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Iz te neizvjesnosti proizlazi širok raspon mogućih ostvarenja inflacije i rasta', rekla je Lagarde.

Iako su kamatne stope podignute, buduća dinamika ECB-a po tom pitanju nije određena, naglasila je. Pri 'određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike' na svakom budućem sastanku razmatrat će se aktualni gospodarski i financijski podaci, a također će se procjenjivati inflacijski izgledi i povezani rizici, posebno dinamika temeljne inflacije i jačina transmisije monetarne politike.

Kako se navodi u izjavi o monetarnoj politici, iako će domaća potražnja biti slabija od predviđanja 'zbog nepovoljnog utjecaja rata na povjerenje i većih troškova energije na realne dohotke', bilance kućanstava su općenito dobre i ostat će glavni pokretač rasta.

Ocjenjuje se da će veći troškovi energije i manje povjerenje nepovoljno utjecati na privatna ulaganja. S druge strane, veća državna potrošnja na obranu i infrastrukturu trebala bi nastaviti pridonositi javnim ulaganjima, pa se očekuje da će 'u određenoj mjeri ublažiti posljedice rata'.

'Upravno vijeće ističe potrebu za žurnim jačanjem gospodarstva europodručja uz istodobno održavanje snažnih javnih financija. Fiskalna održivost ključno je uporište šire gospodarske stabilnosti. Fiskalni odgovori na šok cijena energije trebali bi biti privremeni, ciljani i prilagođeni', navodi se u izjavi o monetarnoj politici.

Što se tiče inflacije, u izjavi se ocjenjuje da će tijekom ljeta dodatno porasti zbog povećanja cijena energije i ostati iznad ciljnih razina i u prvoj polovici 2027. godine. Skuplja energija, konstatirano je, 'utjecat će i na inflaciju cijena hrane, robe i usluga', pri čemu se očekuje da se u drugoj polovici 2027. vrati na ciljnu razinu.

'Međutim, rat na Bliskom istoku i dalje je važan izvor neizvjesnosti. Što cijene energije dulje ostanu visoke, veća je vjerojatnost da će potaknuti rast šire inflacije preko neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka', upozorila je Lagarde u izjavi o monetarnoj politici.