Antiinflacijske mjere Vlade nisu ostavile gotovo nikog oduševljenim, a posebno se to odnosi na sindikate u javnom sektoru gdje je najavljeno zamrzavanje plaća. Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, nakon sastanka s Vladom tvrdi da ''plaće nisu zamrznute, plaće realno padaju''.

"Mi u prvih pet mjeseci ove godine imamo rast osnovice od jedan posto, a inflacija je tri posto. Dakle, u prvih pet mjeseci realno plaće padaju za dva posto. Do kraja godine vrlo vjerojatno će se ta dinamika dodatno pogoršavati nauštrb svih zaposlenih u državnim i javnim službama", rekao je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Odbijena interventna korekcija

Dodao je da je tražio od ministara Tomislava Ćorića i Alena Ružića da se ''osnovica interventno korigira'' kako bi se ''na neki način ublažio udar inflacije'' ili da se dogovore oko dugoročnog instrumenta indeksiranja osnovice.

"Pri čemu bi ta indeksacija bila samo u iznimnim situacijama te bi uključivala već dogovoren rast osnovice u tom periodu i zapravo bi bila šestomjesečna odnosno svake godine dva puta. Ta situacija ne mijenja pregovore o plaćama u nekim normalnim okolnostima kada imamo normalnu inflaciju od dva, tri ili čak četiri posto. U ovakvim situacijama kad inflacija ide prema šest ili više posto onda bi zaposleni trebali imati neku vrstu zaštite", objasnio je.

No, ministri su odbili sve prijedloge. Kako je ocijenio Kroflin, inflacija je trenutno pogonjena eksternim šokom, strukturalnim problemima naše ekonomije i snažnijim rastom od drugih.

"Plaće niti u privatnom niti u javnom sektoru u ovom trenutku sasvim sigurno nisu generator inflacije koju u ovom trenutku imamo", ustvrdio je.

'Malo se stalo na loptu'

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poručio je da računaju kako će inflacija do kraja godine biti na ''nekih 4,6 posto na godišnjoj razini'', ustvrdivši da je ona "u ovoj godini zaista ozbiljna''.

Spomenuo je i pretprošlogodišnju reformu koeficijenata plaća u javnom sektoru, kada je ''odjedanput bio rast između 20 i 30 posto odnosno prosječno 26,7 posto''.

"To su ogromni skokovi, ja ne znam tko je od poslodavaca mogao zabilježiti takve skokove u tako kratkom razdoblju. Razlozi za to su svakako opravdani, Vlada je odlučila da će iskoristiti sve kapacitete koje ima da poveća plaće, ali treba biti realan. U ovim okolnostima je teško očekivati neke nerezonske poteze, zato se malo stalo na loptu", rekao je te dodao da treba voditi računa i o značajnoj razlici u plaćama između privatnog i javnog sektora.

Teret javnog sektora

Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika je istaknuo kako je ''hrvatski budžet od 2022. godine do ove godine javne potrošnje porastao s 23 na preko 39 milijardi''.

"To je preko 70 posto. Kumulativna inflacija je u to doba bila 22 posto. Činjenica je da su plaće u javnom sektoru rasle puno brže nego inflacija i činjenica je da je prosječna plaća u javnom sektoru oko 600 eura veća nego u privatnom sektoru po statistikama", dodao je.

Istaknuo je da se u privatnom sektoru "ne žele miješati u to kako će Vlada određivati plaće u javnom sektoru", ali pozdravljaju kontroliranje i smanjivanje javne potrošnje.

"255.000 zaposlenika je javna uprava, a onda na to još idu javna poduzeća, poduzeća u državnom vlasništvu, lokalna uprava, komunalna poduzeća, dakle to je neki broj koji se ne zna ukupno točno, ali je negdje između 350.000 i 400.000 ljudi. To je jedan teret koji gospodarstvo vrlo teško može podnositi", poručio je, dodavši da je struktura domaće ekonomije takva da postoji puno industrija koje stvaraju malu novu vrijednost.

"Kada na gospodarstvo koje ima takvu strukturu stavite jedan veliki javni aparat dovodite do toga da je to sve jako teško izdržati", rekao je Oreščanin.

Plaće su svima jednako rasle

Makroekonomist s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Viktor Viljevac smatra da treba uspoređivati plaće na istim poslovima.

"Možemo pričati o plaćama u privatnom i javnom sektoru u zdravstvu na ekvivalentnim poslovima pa tu uspoređivati razlike, ali ovako ugrubo ne, jer je prosječna stručna spremna u javnom sektoru veća od one u privatnom. To je jedan od razloga zašto su te razlike takve kakve jesu", pojasnio je te dodao da su plaće u oba sektora od 2021. do 2025. ''rasle otprilike jednako, ako uračunate i neoporezive primitke''.

"U javnom sektoru je prosjek rasta bio 60 posto, a u privatnom nešto malo ispod 57 posto, s time da ako dodate najnovije podatke od ove godine dobit ćete gotovo u decimalu iste stope rasta prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru", ustvrdio je.

"Ako usporedite 2021. i 2025., mase isplaćenih plaća u privatnom i javnom sektoru su otprilike jednake i rasle su preko 70 posto. Nema teoretske šanse da vi povećate masu plaća preko 70 posto u četiri godine i da imate inflaciju od dva posto. Da, hrvatsko gospodarstvo je pregrijano", zaključio je Viljevac.