MIROVINSKA REFORMA

Opravdanja za ubrzano produljenje radnog vijeka ne piju vodu. Pogledajte zašto

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 21.09.2018 09:32
  • Objavljeno 21.09.2018 u 09:32
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Produljenje radnog vijeka jedna je od ključnih mjera u predstojećoj mirovinskoj reformi. Za odluku o pomicanju životne dobi za odlazak u punu mirovinu na 67 godina već od 2031. ministar Marko Pavić zasad nije iznio uvjerljive argumente, a javnost je njegovu mjeru etiketirala parolom 's posla na groblje'

Je li ova Pavićeva mjera opravdana ili ne, pokušali smo provjeriti uvidom u stanje i trendove na tržištu rada te usporedbom s drugim europskim zemljama.

Podsjetimo, važeći zakon predviđa postupno ujednačavanje radnog vijeka za žene i muškarce i njegovo produljenje na 67 godina od 2038. godine. Prema najavljenoj mirovinskoj reformi, ta bi se granica pomaknula na 2031. godinu, što znači da bi duži radni vijek zahvatio sve rođene poslije 1964. godine.

Ubrzano produljenje radnog vijeka najteže će pogoditi žene jer će im se u razdoblju od samo 13 godina životna dob za odlazak u punu starosnu mirovinu produljiti za pet godina, sa sadašnje 62 godine na 67 godina 2031. godine.

Jedan od argumenata vladajućih za ovakvu odluku to je da su i druge europske zemlje produljile radni vijek. Međutim zadnji podaci Eurostata za 2017. pokazuju da je među tranzicijskim zemljama EU-a jedino Hrvatska digla granicu na 67 godina (prvobitno od 2038. godine, a po novom prijedlogu od 2031. godine). Osim Hrvatske, tako visoku granicu postavile su uglavnom razvijene zemlje EU-a, u kojima je životni vijek duži te uvjeti rada znatno povoljniji nego u Hrvatskoj.

Dobna granica za punu mirovinu u zemljama EU-a nakon 2020. godine

Dobna granica za punu mirovinu u zemljama EU-a nakon 2020. godine

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Pritom treba naglasiti da su, za razliku od Hrvatske, neke od tih zemalja produljenje radnog vijeka vezale za kretanje očekivanog životnog vijeka. Drugim riječima, ukoliko ne dođe do produljenja očekivanog životnog vijeka, neće se produljivati ni radni vijek.

Odluku o ranijem pomicanju granice životne dobi za punu mirovinu teško se može opravdati i često spominjanim produljenjem očekivanog životnog vijeka. Naime, unatoč postupnom povećanju očekivane duljine života, Hrvatska je još uvijek po tom pokazatelju na europskom dnu. U odnosu na prosjek Europske unije zaostajemo gotovo tri godine, a niži očekivani životni vijek muškaraca imaju samo baltičke zemlje (Estonija, Litva, Latvija) i Bugarska.

tportal

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Opravdavajući ubrzanje produljenja radnog vijeka, ministar Pavić je na Hrvatskom radiju lakonski ustvrdio da će se očekivani životni vijek Hrvata za deset godina izjednačiti s onim u Europskoj uniji. Međutim demantiraju ga nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima se očekivani životni vijek Hrvata u prošloj godini čak smanjio. Naime, očekivano trajanje života za dječake rođene 2017. u Hrvatskoj iznosi 74,9 godina, što je 1,2 mjeseca kraće nego za dječake rođene 2016., a za djevojčice 80,9 godina, odnosno 4,8 mjeseci kraće nego za djevojčice rođene godinu ranije.

To je drugi put u posljednje tri godine da je zabilježeno negativno kretanje jer se to dogodilo i u 2015., kada se očekivani vijek smanjio za 3,6 mjeseci za muškarce i za pola godine za žene.

Stručnjaci upozoravaju da ni stanje i trendovi na hrvatskom tržištu rada ne podržavaju produljenje radnog vijeka. Naime, zastupljenost radnika u dobnoj skupini 55 plus izrazito je mala. Prema podacima Eurostata, u toj kategoriji stopa zaposlenosti tek je 40,3 posto, što znači da od pet radno sposobnih stanovnika u toj dobi samo dva rade.

  • +9
  • +6

Marko Pavić o reformi mirovinskog sustava

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Nije nikakva tajna to da se većina hrvatskih poslodavaca nastoji riješiti starijih radnika, a kada se oni nađu na burzi rada, njihova zapošljivost je vrlo niska. U takvim okolnostima administrativno produljenje radnog vijeka ustvari znači stvaranje novih socijalnih slučajeva.

I konačno, Pavićev prijedlog produljenja radnog vijeka po principu 'za sve jednako' ne vodi računa o specifičnosti pojedinih zanimanja i radnih mjesta. Dok za pojedina zanimanja možda nije upitna opravdanost produljenja radnog vijeka, postoje brojni fizički i mentalno zahtjevni poslovi u građevini, industriji, ugostiteljstvu, prometu i drugim djelatnostima, koje je gotovo nemoguće obavljati u tako visokoj životnoj dobi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!