GORKE PILULE

Istražili smo tko su najveći gubitnici Pavićeve mirovinske reforme

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 19.09.2018 20:50
  • Objavljeno 19.09.2018 u 20:50
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Goran Sebelic / CROPIX

Prijedlog mirovinske reforme koji ovih dana kreće u javnu raspravu u najvećoj mjeri sadrži gorke pilule, kojima se oduzimaju prava novim umirovljenicima i održivost mirovinskog sustava prebacuje na leđa budućih generacija

Proanalizirali smo paket reformskih mjera i pronašli četiri kategorije budućih umirovljenika koji najviše gube ako prođu Pavićevi prijedlozi.

Naglo produljenje radnog vijeka za žene

Ubrzano produljenje radnog vijeka do 67. godine života najteže će pogoditi žene jer će im se u vrlo kratkom razdoblju naglo pomaknuti granica životne dobi za odlazak u mirovinu. Naime, predloženo produljenje radnog vijeka za osobe rođene 1964. i ranije podrazumijeva izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce pa će već 2031. godine za punu starosnu mirovinu svi morati raditi do 67. godine.

Za žene to znači da će im se već od iduće godine dob za odlazak u starosnu mirovinu povećavati za četiri, umjesto tri mjeseca godišnje, te će već 2027. godine odlaziti u mirovinu sa 65 godina života. Od 2028. godine počinje novo prijelazno razdoblje te će im se dob za odlazak u mirovinu godišnje podizati šest mjeseci, dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina života.

Dakle u samo 13 godina životna dob za odlazak u punu starosnu mirovinu žena produljit će se za pet godina, sa sadašnje 62 godine na 67 godina 2031. godine.

Srednji sloj gubi kapitaliziranu štednju

  • +9
  • +6

Marko Pavić o reformi mirovinskog sustava

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Rješenje prema kojem će građani rođeni 1962. godine i mlađi moći birati hoće li im se u trenutku umirovljenja mirovina isplaćivati iz oba stupa ili će svoju kapitaliziranu štednju prebaciti u prvi stup (generacijska solidarnost) te tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto odgovara građanima s plaćama nižima od prosjeka, a gubitnik ove 'reformske mjere' je srednji sloj građana s prosječnim i višim plaćama.

Projekcije uz različite razine plaća pokazuju da će kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa bez dodatka biti povoljnija od 'jednostupne' mirovine samo za one čija je bruto plaća tijekom cijelog života bila 3,6 puta veća od prosječne plaće. Za sve ostale, ukoliko prođe prijedlog Vlade, štednja u drugom stupu postaje besmislena jer u konačnici neće imati nikakav utjecaj na visinu njihove mirovine.

Za građane s prosječnim i višim plaćama pravednije rješenje bilo bi priznavanje dodatka od 27 posto na proporcionalni dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa bez obaveze povratka u prvi stup. U tom slučaju kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa bila bi viša, a kapitalizirana štednja u drugom stupu zadržala bi svoju funkciju.

Jedan od zagovornika ovakvog rješenja je Danijel Nestić, istraživač s Ekonomskog instituta Zagreb, koji je u svom znanstvenom radu pokušao i dokazati da bi se proširenjem dodatka bez obveze povratka u prvi stup (uz korekciju za najniže mirovine) dugoročno mogle osigurati primjerenije mirovine za sve, uz niže izdatke javnih financija u odnosu na one koje će izazvati Vladin prijedlog.

Kazna za prijevremene umirovljenike s dužim stažem

  • +34
  • +31

Sindikati pripremaju prosvjed protiv mirovinske reforme

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Vladin prijedlog dodatnog kažnjavanja prijevremenog odlaska u mirovinu najviše pogađa buduće umirovljenike s dužim stažem. Naime, prema sadašnjim pravilima, visina umanjenja mirovine u slučaju prijevremenog umirovljenja vezana je uz duljinu staža. Umanjenje je razmjerno manje za radnike i radnice s više staža i obrnuto. Tako se, primjerice, muškarcu s 40 godina staža prijevremena mirovina umanjuje za 0,10 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu dok se onom s 35 godina staža umanjuje za 0,34 posto mjesečno.

Pavićevom reformom planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora, neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

To znači da će se svima koji odluče ići u prijevremenu mirovinu s minimalno 35 godina staža oduzimati jednako, i to prema sadašnjem maksimalnom koeficijentu - 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja.

Dakle za one koji idu u prijevremenu mirovinu s minimalnim stažem (35 godina) uvjeti se praktički ne mijenjaju, a drastično se kažnjavaju oni koji u prijevremenu mirovinu idu s maksimalnim stažem (40 godina).

Mladi umirovljenici s punim stažem gube stimulaciju

  • +12
  • +9

Pavićeva reforma destimulira osobe koje su rano stekle pravo na mirovinu

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Pavićevom reformom kažnjavaju se i osobe koje su rano ušle u svijet rada i stekle pravo na mirovinu sa 60 godina i 41 godinom staža (uključujući beneficirani staž).

Postojeća zakonska rješenja stimulirala su dugogodišnje osiguranike da ostanu na svom radnom mjestu tako što su imali pravo na povećanje mirovine od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu.

Tako je, primjerice, osoba koja je otišla u mirovinu s 43 godine staža dobila povišicu od 3,6 posto.

Po novim pravilima, ova stimulativna mjera se ukida, a dugotrajni osiguranici dodatno se kažnjavaju pomicanjem dobne granice za odlazak u mirovinu na 61 godinu (od 2027. na 62 godine).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!