Mjerama pomoći Vlada želi ugasiti požar izazvan 'mini lockdownom'. Što one zapravo donose?

Zimski paket mjera, koje je predstavio ministar financija Zdravko Marić, obuhvaća isplatu plaća tijekom obustave rada, pokrivanje dijela fiksnih troškova i osiguranje covid-kredita za likvidnost.

Za isplatu plaća u iznosu od 4000 kuna po radniku tijekom lockdowna, uz oslobađanje plaćanja doprinosa, osigurano je 470 milijuna kuna, a procjenjuje se da će mjera obuhvatiti 80.000 zaposlenih u ugostiteljstvu, rekreativnom sportu i igrama na sreću.

Novost u ovom paketu mjera je pokrivanja fiksnih troškova zakupa poslovnih prostora i režija tijekom ograničenja i obustave rada poduzetnicima koji imaju pad prihoda veći od 60 posto. Ova mjera koštat će proračun oko 250 milijuna kuna, a postupak prijave i pokrivanja troškova provodit će se preko Porezne uprave. Detaljnu proceduru propisat će Ministarstvo financija i tada će se vidjeti pod kojim se uvjetima može aplicirati za pokriće troškova.

Treća mjera je nova linija tzv. covid-kredita u iznosu od 1,3 milijarde kuna za zajmove za obrtna sredstva i jamstva.

Poduzetnici su različito reagirali na mjere Vlade. Najveće nezadovoljstvo pokazali su ugostitelji te i dalje inzistiraju na sniženju PDV-a. 'Sad smo od Vlade dobili ono što se kod ugostitelja zove bakšiš, a u ovoj situaciji to nije dovoljno. Tražimo snižavanje PDV-a, što bi državu koštalo svega 300 milijuna kuna, znatno manje nego što su teške sve druge mjere, a sektoru bi to puno više značilo', rekao je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

No pitanje je koliko bi ugostiteljima pomoglo sniženje PDV-a u uvjetima lockdowna, u kojima im je promet ionako sveden na minimum. Osim toga, treba naglasiti da se puna stopa PDV-a od 25 posto plaća samo na posluživanje pića dok su usluge pripreme i isporuke hrane unutar i izvan ugostiteljskih objekata na sniženoj stopi od 13 posto.

Poduzetničke udruge pozdravljaju Vladin paket, ali smatraju da on nije adekvatan težini krize. U Glasu poduzetnika smatraju da mjere trebaju obuhvatiti sve poduzetnike koji su pogođeni koronakrizom, a ne samo one koji su zatvoreni.

Naime glavni gubitnici Vladinih mjera mogli bi biti sektori povezani s ugostiteljstvom, poput industrije pića, distribucije i logistike, koji će indirektno pretrpjeti ozbiljne štete, ali neće imati pravo na kompenzaciju jer ne udovoljavaju Vladinim kriterijima za dodjelu pomoći. Neriješen je i status industrije događanja (evenata), povremenih prijevoznika, putničkih agencija i drugih djelatnosti povezanih s onima koji su zatvoreni.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) smatraju da je Vladin prijedlog svojevrstan kompromis. Pritom naglašavaju da sve ovisi o trajanju lockdowna jer još nije jasno hoće li epidemiološke mjere potrajati samo do 21. prosinca. Podsjetimo, HUP-ovci su predlagali Vladi model obeštećenja baziran na osiguranju prihoda samim poduzetnicima, a ne samo za radnike i njihove plaće, i to u iznosu od 50 posto prometa od istog razdoblja prošle godine. Taj model uključuje oslobađanje od svih fiksnih obveza za vrijeme trajanja lockdowna na svim razinama vlasti.

'Nisu svi podjednako zadovoljni ovim Vladinim prijedlogom. Mjere će imati nekog učinka, no on ovisi o tome koliko će dugo trajati kriza i na koje će se djelatnosti preliti utjecaj pandemije', ističe Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

I ministar Marić priznaje da bi razgovori o kompenzacijskim mjerama bili jasniji kada bi bilo jasnog vremenskog okvira. Ovako se može zaključiti da su aktualne mjere usmjerene prvenstveno na 'gašenje vatre' te da će se prilagođavati u hodu, kao i prilikom prvog vala epidemije.