Kako za okoliš tako i u poslovanju, održivi razvoj postaje sve važniji, a Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) prepoznali su važnost ove teme prije mnogih drugih u Hrvatskoj.

Stoga je u zagrebačkom hotelu Esplanade po već 19. put dodijeljena nagrada HRIO (Hrvatski indeks održivog razvoja), čime se otvorilo i već 18. izdanje Konferencije o održivosti. Kroz dva dana, na panelima i radionicama, okupljeni stručnjaci i predstavnici gospodarstva i društva razmjenjivat će znanja i predstaviti konkretna rješenja za doprinos održivom i konkurentnijem poslovanju.

Mirjana Matešić, direktorica HR PSOR-a, uzvanike je pozdravila s upozorenjem da je Europska komisija svojim omnibusom možda smanjila broj kompanija koje su dužne podnositi izvještaje o održivosti za 90 posto, ali da održivi razvoj svejedno nije mrtav iz više razloga. U prvom redu, kako je poručila: 'održivost je jedini mogući način opstanka'.

'Ukoliko ne uskladimo svoje ponašanje s načelima održivosti i ne prilagodimo svoje poslovanje, odnosno potrošnju energije i resursa, s kapacitetima koje ova planeta na kojoj živimo ima, predstoji nam budućnost koja je, u najmanju ruku, nesigurna. Da je tome tako, možemo vidjeti na svakodnevno vidljivim klimatskim promjenama, koje se sastoje od ekstremnih vremenskih događaja i prosječno sve viših temperatura. Zbog toga smatram da svaka odgovorna kompanija i odgovorna vlada treba nastaviti promišljati i primjenjivati održivost na svim razinama', navela je Matešić.

Nagrada vodi do certifikata: Samoprocjena dobrih i loših praksi

Govoreći o samoj nagradi, tvrtke se za nju prijavljuju ispunjavanjem ankete te na temelju procjene komisije koju su uz Matešić, ove godine činili i Dragica Bagarić, Jelena Budak, Heidi Eterović, Nataša Novaković, Mislav Ante Omazić, Ana Pašiček, Sanja Tišma te Dijana Varlec.

Matešić je istaknula da to nije samo nagrada, već i prilika da svatko sam za sebe vide koje su praske u poslovanju održive, a na kojima treba poraditi.

'Hrvatski indeks održivosti jedinstvena je metodologija koja pomaže kompanijama u Hrvatskoj procijeniti vlastiti stupanj primjene načela održivosti. Ujedno omogućuje usporedbu s najboljim praksama i praćenje vlastitog napretka. HRIO također pomaže uspostaviti sustav mjerenja kompatibilan s metodologijama za izvještavanje o održivosti. Najuspješnije kompanije mogu zatražiti certifikaciju te po provedenom postupku steći pravo nošenja certifikata održivosti HRIO', istaknula je direktorica HR PSOR-a.

Konrektne mjere Europske Komisije: Ne mijenja se cilj, samo sredstvo

Sa strane Bruxellesa, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, je rekla da je smanjenje obveze izvještaja napravljeno radi smanjenja administrativnih opterećenja, ali da Zeleni plan Europske unije, u kojem se ističe cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine ostaje nepromijenjen.

Pritom je podsjetila i da je geopolitička situacija sve nepredvidljivija, europske se tvrtke tomu moraju prilagoditi pa stoga ne mijenjaju cilj već samo sredstva njihova postizanja.

'Istaknula bi nekoliko konkretnih mjera. Prvo, plan za čistu industriju koji mobilizira oko 100 milijardi eura za proizvodnju čistih tehnologija u Uniji. Onda imamo prijedlog akta o ubrzanju industrijskog razvoja, koji uvodi niskougljične uvjete za javnu nabavu. Ako to bude usvojeno, a znamo da su pregovori u tijeku, javni naručitelji će sve više birati proizvode s manjim ugljičnim utjecajem. Slična logika je i kod sirovina. Mi u Uniji recikliramo danas 12 posto materijala i vraćamo ga u naše gospodarstvo. Cilj je to udvostručiti do 2030. godine i uskoro ćemo predstaviti akt o kružnom gospodarstvu, jer je cilj stvaranje jedinstvenog tržišta sekundarnih sirovina', rekla je između ostaloga Ujević.

Nove poslovne prilike s reciklažom ambalaže: Kružna upotreba materijala u Hrvatskoj manja od EU prosjeka

Što se tiče nacionalne politike, Tanja Radić Lakoš, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, posebno je istaknula Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu koja se od 12. kolovoza primjenjuje u svim EU članicama. Navela je da se kroz nju promatra cjelokupni životni ciklus ambalaže, od njezina dizajna i proizvodnje, preko stavljanja na tržište i uporabe, do ponovne upotrebe, sakupljanja i u konačnici recikliranja.

'To znači da više nije dovoljno razmišljati samo o tome što ćemo učiniti s ambalažom jednom kad ona postane otpad. Sve važnije postaje pitanje kako je ambalaža projektirana, koliko je materijala za nju doista potrebno, može li se kvalitetno reciklirati, ponovno upotrijebiti i možemo li taj materijal nakon upotrebe vratiti u proizvodnju. Za gospodarstvo to predstavlja značajnu promjenu, ali istodobno i veliku priliku jer otvara prostor za inovacije: nova tehnološka rješenja, kvalitetne sekundarne sirovine i učinkovitije korištenje resursa', poručila je Radić Lakoš.

Konferenciju je u ime hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, otvorio njegov izaslanik, Velibor Mačkić. Okupljene je podsjetio na slučaj ilegalnog otpada u Gospiću, ističući da se tu otvara veliko pitanje: isplati li se tvrtkama više zakopavati otpad ili ga preraditi u skladu s ekološkim standardima?

'Prema podacima komisije, znamo da je kružna upotreba materijala u Hrvatskoj duplo manja u odnosu na prosjek EU-a: 5,9 posto u odnosu na 12 posto. Treba gledati kako i što raditi prema naprijed. Citiram jednog kolegu s pravnog fakulteta, pravo korak naprijed je postaviti vrijednost sekundarnih sirovina iznad vrijednosti otpada. Hoćemo li, a predsjednik je o tome govorio, pozicionirati Hrvatsku kao odlagalište otpada, dok je istodobno njezina glavna ekonomska aktivnost, sviđalo se to nama ili ne, turistička aktivnost, sa svim svojim plusevima i minusima, ili će ona postati proizvođač sekundarnih sirovina? To je pitanje samo za nas i regulatora, kako ćemo se postaviti', naveo je Mačkić otvarajući neka od pitanja za koje se očekuje da će se raspravljati tijekom dvodnevne konferencije o održivosti.

LIDL osvojio nagradu za velika poduzeća, HT za rad na dječjim pravima

Što se tiče samih nagrada, konferencija je iz godine u godinu sve veća i sve izazovnija. Sve skupa, nagrade su dodijeljene u 12 kategorija. Prve četiri glavne po veličini poduzeća i tipu vlasništva, dok se preostale kategorije tiču konkretnih područja djelovanja. Najprestižnija i posljednja prozvana nagrada u kategoriji 'Velikih poduzeća' ove je godine otišla u ruke Lidlu.

Ljiljana Kovačević, članica Uprave za financije i ljudske resurse Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija je pri preuzimanju nagrade navela da u 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, ovaj lanac supermarketa 'kontinuirano razvija pristup održivom poslovanju jer su 'svjesni da dugoročne promjene zahtijevaju jasne ciljeve, suradnju i ustrajnost'.

'U Lidlu Hrvatska održivost ostvarujemo konkretnim aktivnostima, od brige za zaposlenike i suradnje s dobavljačima, smanjenja ambalaže i povećanja udjela recikliranih materijala, sprječavanja bacanja hrane te podrške društveno korisnim projektima i inicijativama. Nagrada HRIO potvrđuje važnost takvog sustavnog pristupa i odgovornosti u svakodnevnom poslovanju', pobrojala je Kovačević.

Što se tiče kategorija djelatnosti, ističe se pitanje 'dječjih prava', a nagrada u toj kategoriji je ove godine otišla u ruke Hrvatskom telekomu (HT). Marina Burazer, direktorice Odjela za korporativne komunikacije u HT-u, istaknula je da je posebno sretna što dobitak ove nagrade pokazuje važnost suradnje HT- i UNICEF-a koja traje od 2023. godine.

'Surađujemo s različitim obrazovnim institucijama i svoj fokus stavljamo upravo na razvoj edukacija djece za, zapravo, razvoj digitalnih vještina, odnosno korištenje interneta i umjetne inteligencije na siguran i odgovoran način. Djeca ne mogu pobjeći od digitalne tehnologije, ali moramo im pomoći na način kako koristiti tu tehnologiju te biti odgovorni i sigurni u svijetu u kojem živim', zaključila je Burazer.