Među kategorijama onih umirovljenih po posebnim propisima najviše mirovine primaju bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci, glavni državni revizor te redoviti članovi HAZU-a. Njima usklađivanje od 6,48 posto donosi troznamenkasta uvećanja, čime se njihovi iznosi još odmiču od iznosa prosječne plaće
Treće najveće usklađivanje mirovina otkako je taj princip uveden u naš sustav, a iznosi 6,48 posto, u prosjeku će donijeti nekoliko desetaka eura više većini umirovljenika.
No postoje kategorije kojima bi ovih dana na račune trebala sjesti povišica veća od 100 eura. Riječ je o dvjema od ukupno 19 kategorija umirovljenika koji primaju mirovine prema posebnim propisima.
Prva su takozvane saborske mirovine, a isplaćuju se bivšim saborskim zastupnicima, članovima Vlade, sucima Ustavnog suda te glavnom državnom revizoru koji su u mirovinu otišli prije 22. prosinca 2011. godine.
Do tog datuma su pravo na mirovinu imali svi saborski zastupnici, uz brojne izmjene i iznimke u trajanju njihova mandata. Zastupnici koji su započeli svoj saborski mandat nakon tog datuma umirovit će se prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju. No pravo na saborsku mirovinu imaju oni zastupnici ili članovi Vlade te ustavni suci koji su svoje mandate obnašali prije spomenutog 22. prosinca 2011. godine, a obnašaju ih i sada.
vezane vijesti
Mirovine više od prosječne plaće
Te su mirovine mnogima sporne zbog vrlo visokih iznosa, ali i zbog percepcije da saborski zastupnici primaju vrlo visoke plaće, a jedva da se pojavljuju na sjednicama u Saboru.
Prema podacima HZMO-a za lipanj ove godine, samo jedna isplaćena mirovina u ovoj kategoriji niža je od 1000 eura. Ona iznosi 762,01 euro, što znači da bi osobi koja je dobiva usklađivanje donijelo 49 eura povišice, a ta bi mirovina premašila 811 eura. No hajdemo se baviti prosječnim svotama, s obzirom na to da se i u ovoj kategoriji isplaćuju starosne i invalidske mirovine.
Prosječni iznos starosnih mirovina političara čija lica više ne gledamo u Saboru i Vladi, ali i ustavnih sudaca te glavne državne revizorice Šime Krasić, u lipnju je iznosio 2347,16 eura. Usklađivanje im donosi čak 152 eura povišice, pa bi taj prosjek sa sljedećom isplatom trebao porasti na gotovo 2500 eura.
Petero primatelja invalidskih mirovina u ovoj kategoriji u prosjeku je primilo 2533,56 eura. Usklađivanje im donosi još 164 eura, pa bi prosjek trebao narasti na gotovo 2700 eura.
Što se pak obiteljskih mirovina tiče, one su u prosjeku iznosile 1955,52 eura. Usklađivanjem će taj prosjek porasti na 2082,23 eura. Gledajući ukupni prosjek svih mirovina u ovoj kategoriji, on će s 2248,61 eura usklađivanjem od 6,48 posto porasti na 2394,32 eura.
Akademici s dodatnim bonusom
No nisu bivši predstavnici svih grana vlasti jedini 'povlašteni' umirovljenici koji primaju mirovine veće čak i od prosječne plaće, a ona je u lipnju iznosila 1444 eura. Tu su i redoviti članovi HAZU-a. Njih ukupno 121 je za lipanj primilo u prosjeku nešto više od 1960 eura te će usklađivanjem ta svota porasti na nešto više od 2087 eura.
Tomu je tako zbog posebnog dodatka, iako im se mirovina obračunava temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), dakle po redovitom izračunu temeljem dobi i ostvarenog staža. Dodatak se isplaćuje u visini utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj za godinu koja prethodi godini umirovljenja. Taj se dodatak iz godine u godinu mijenja, kako se mijenja i proračunska osnovica, što znači da ne ovisi o vremenu stjecanja prava na mirovinu.
Gledajući starosne mirovine u ovoj kategoriji, njihov je prosjek iznosio 2158,17 eura. Povišica od 6,48 posto znači i 139,85 eura više na njihovim računima, odnosno u prosjeku 2298 eura. Obiteljska mirovina će pak s prosječnih 1614 porasti na 1718,59 eura. Invalidskih mirovina u ovoj kategoriji nije bilo.
