Sljedećeg tjedna počinje isplata mirovina za ožujak, izvijestio je HZMO. Riječ je o prvoj isplati mirovina koje su usklađene prema stopi od 2,68 posto, koliko iznosi omjer rasta plaća i inflacije u drugoj polovici prošle godine.

Podsjetimo, riječ je o zakonskoj obvezi povećanja mirovina koja se dvaput godišnje utvrđuje omjerom rasta prosječne plaće i inflacije u omjeru 85:15 u korist većeg faktora rasta.

Iako bi se usklađivanja u pravilu trebala obavljati u siječnju i srpnju, zbog kašnjenja statističkih podataka potrebnih za izračun usklađenja te kasnog donošenja potrebnih odluka, isplate usklađenih mirovina najčešće budu u tek u travnju, odnosno rujnu. No, zato umirovljenicima stižu zaostaci za sve mjesece u kojima su čekali svoje povećane mirovine.

>>> Kreće isplata povećanih mirovina: HZMO obznanio točan datum <<<

Usklađivanje ne djeluje na sve jednako

Kao i obično, iako se usklađivanje odnosi na sve mirovine, neće na njih djelovati jednako. Onima koji inače primaju niže mirovine, stići će i manja povišica, dok će oni s višim mirovinama donekle osjetiti da imaju nešto više novca u džepu.

Iz statističkih podataka HZMO-a izvukli smo prosječne svote mirovina za sve kategorije. Tako ćemo na temelju povećanja moći utvrditi koliko će u prosjeku rasti mirovine u svakoj kategoriji. Napominjemo da se podaci za većinu kategorija po posebnim propisima odnose na mirovine za prosinac.

Treba napomenuti i kako neće svim umirovljenicima mirovine rasti za 2,68 posto. Naime, usklađivanje mirovina se ne odnosi na pribrajanje postotka rasta svoti mirovine, već ponovnom određivanju mirovine u cijelosti.

Dakle, ako je nekome mirovina prvi puta određena po manjem mirovinskom faktoru od 1, onda će mu i postotak usklađivanja biti nešto niži. Isto vrijedi i za one koji primaju mirovine iz prvog i drugog stupa, jer se usklađivanje odnosi samo na dio iz prvog stupa. Doduše, razlike nisu prevelike, pa mnogima i ovo može poslužiti kao okvirni orijentir za rast njihovih mirovina.

Tko dobiva najviše?

No, da ne duljimo, već je i iz ranijih statističkih podataka jasno da su razlike među skupinama velike te da je među onima koji dobivaju najviše dio umirovljenika koji su mirovine dobili po posebnim propisima.

Tako će najveću povišicu dobiti saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor. Iako su te mirovine ukinute prije gotovo 15 godina, njih dobiva šestotinjak dužnosnika, a oni koji su i sad na pozicijama, a bili su i krajem 2011. godine, također imaju pravo na isplatu. Na njihovu prosječnu mirovinu od 2380 eura usklađenje donosi gotovo 64 eura više, pa im se prosjek penje na 2444 eura.

Nešto niže mirovine ima oko 120 članova HAZU-a; u prosjeku to iznosi 2077 eura. S usklađivanjem će im pristići još 55 eura, pa se njihov prosjek diže na 2132 eura.

Najbrojnija skupina povlaštenih umirovljenika, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, kojih je gotovo 72.000, u prosjeku su dobivali 1410 eura mirovine. Usklađivanje im donosi dodatnih gotovo 38 eura, pa će im prosječni iznos mirovine narasti na 1448 eura.

Značajnija usklađivanja će dobiti još i umirovljeni vatrogasci, članovi vokalnih i plesnih ansambala te bivši politički zatvorenici. Među onima koji su umirovljeni po redovitim propisima, usklađivanjem će najviše profitirati umirovljenici s 40 i više godina staža. Njihova prosječna mirovina po podacima HZMO-a u siječnju je iznosila 1005 eura, a taj se prosjek usklađivanjem povećava na 1032 eura.

Tko dobiva najmanje?

S druge strane, najmanju povišicu će, logično, primiti korisnici najnižih mirovina. Njima usklađivanje u prosjeku donosi tek nešto više od 12 eura, pa bi prosječna najniža mirovina trebala iznositi 470 eura. Treba reći i kako su te mirovine u proteklih nekoliko godina povećavane posebnim odlukama, mahom za tri posto godišnje.

Iako su i invalidske mirovine najnovijim izmjenama ZOMO-a povećane za 10 posto zbog povećanja mirovinskog faktora, one su u prosjeku i dalje niske te iznose 516 eura. S usklađivanjem će njihova prosječna svota jedva dobaciti do 530 eura.

Slično je i s obiteljskim mirovinama koje će u prosjeku porasti za 14 eura te bi po novome u prosjeku trebale iznositi 546 eura.

Treba reći i kako među kategorijama umirovljenih po posebnim propisima ima onih s niskim mirovinama, pa ih je stoga često pogrešno zvati povlaštenima. To se ponajprije odnosi na umirovljene članove posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi, kojima će prosječna svota mirovina od 455 eura usklađivanjem porasti tek za 12 eura i doseći prosječni iznos od 467 eura, što je niže i od prosječne najniže mirovine!

Usklađivanje neće puno novca donijeti niti umirovljenim pripadnicima Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, ali ni hrvatskim braniteljima kojima su mirovine priznate po općim propisima, a određene prema Zakonu o Hrvatskim braniteljima.