"Silno nam je žao što se dogodilo ono na što smo upozoravali. Iza gole statistike su veliki problemi u realnom sektoru s kojima se tvrtke svakodnevno susreću", kaže glavni direktor HUP-a Đuro Popijač

Upozorava da je riječ o ozbiljnom padu BDP-a koji u pojedinim gospodarskim granama ide i iznad 20 posto.

"Sada sve snage trebamo usmjeriti na očuvanje gospodarskih aktivnosti, a također neodložno treba početi reformu javnog sektora", kaže Popijač.

Procjenjuje da bi, ako se trend nastavi, pad BDP-a za cijelu 2009. godinu mogao iznositi 4,5 posto.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević kaže da je pad BDP-a očekivan s obzirom na opću gospodarsku krizu, pad industrijske proizvodnje i izvoza.

Komentirajući podatak da su jedino izdaci za potrošnju države porasli u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podsjeća da je SSSH tražio da ovogodišnji proračun bude na razini prošlogodišnjeg, a očekuje da će naredni rebalans vjerojatno ići u tom smjeru. Međutim dodaje, Vlada je izgubila puno vremena i mogla je ranije reagirati.

Podaci o kretanju BDP-a potvrđuju stav Hrvatske udruge sindikata (HUS) da nismo iskoristili krizu za promjenu ponašanja, kaže predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Nismo se, kaže, okrenuli osiguravanju opstanka realnog sektora i onima koji pune proračun te stoga "nezaustavljivo klizimo".

Dio uzroka značajnog pada BDP-a, kaže Matijašević, je u globalnoj krizi, ali dobar dio odnosi se na domaće neznanje, voluntarizam i nonšalantni pristup koji karakteriziraju nerealna obećanja Vlade na rashodovnoj strani proračuna.

Matijašević predlaže kontrolu uvoza, posebno poljoprivrednih, tekstilnih i drvnih proizvoda te smanjenje neporeznih nameta.

Također, dodaje, javni sektor mora početi plaćati svoja dugovanja, jer nelikvidnost raste za 600 milijuna kuna mjesečno. Stoga, kako je najavio, HUS pokreće inicijativu da se ispostavljeni račun, ako se ne plati u dogovorenom roku, može koristiti kao ovršna isprava.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da je pad BDP-a znak da je gospodarstvo u ozbiljnoj krizi, što država ne zamjećuje u dovoljnoj mjeri. Očito je kriza za sve osim za državu, a podatak o povećanoj državnoj potrošnji svjedoči da je država doista skupa, kaže Sever. Stoga, dodaje, moramo maksimalno štedjeti gdje se može, jer bi gospodarstvo moglo biti slomljeno.

Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske i ujedno predsjednik GSV-a Damir Jakuš, uz ocjenu da je riječ o zabrinjavajućem padu BDP-a, kaže kako bi on bio zasigurno manji da velika javna poduzeća nisu morala zaustaviti investicije. Za izvođače radova i davatelje usluga to je pretežak udarac, kaže Jakuš.

I ekonomski analitičari ocjenjuju da je pad BDP-a bio očekivan.

Tako u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke ocjenjuju da je oštar pad domaćeg BDP-a, po najbržoj stopi u zadnjih više od 10 godina, bio u skladu s očekivanjima. Ostaju i nadalje kod svojih procjena o padu BDP-a ove godine za pet posto te u 2010. godini za jedan posto.

Analitičari Raiffeisen banke, pak, ističu kako je, promatrajući po kategorijama potrošnje, očekivano najznačajniji utjecaj na pad BDP-a došao od potrošnje kućanstava (pad za 9,9 posto) te investicija u kapital (pad za 12,4 posto), odnosno kategorija koje su tijekom prethodnih godina bili najznačajniji generatori gospodarskog rasta.

U nastavku godine očekuju da se nastavi pad BDP-a, koji bi pri kraju godine ipak trebao biti vidljivo manje izražen, dok početak oporavka domaćeg gospodarstva vide u drugoj polovici iduće godine.