poražavajuće brojke

Koronavirus doveo domaće aerodrome na rub ponora - jedino se 'Franjo Tuđman' smije nadati milijuntom putniku, ali ni to nije razlog za optimizam

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 06.10.2020 08:25
  • Objavljeno 06.10.2020 u 08:24
Prazan terminal na zračnoj luci Franjo Tuđman

Prazan terminal na zračnoj luci Franjo Tuđman

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic

Zadnji podaci o broju putnika na hrvatskim aerodromima samo su potvrdili ono što je nakratko zamaskirao nabujali optimizam u špici sezone: zračni promet je na koljenima s gubicima koji će se poput plime preliti na znatno širu socijalnu sliku. Očekivani veliki povratak nakon ukidanja tromjesečne karantene nije se dogodio.

Ljetnu sezonu u Hrvatskoj spasili su autogosti, a aviokompanije masovno su otkazivale letove. Bilanca za prvih osam mjeseci je poražavajuća: od siječnja do kolovoza ove godine, hrvatske zračne luke ostvarile su oko 311 milijuna kuna prihoda, za razliku od lani kada je ta brojka iznosila milijardu i 500 milijuna kuna. Razlika, odnosno pad prihoda koji je uzrokovala pandemijska kriza, iznosi više od milijardu i 200 milijuna kuna, izračunali su u Slobodnoj Dalmaciji.

Kad govorimo o broju putnika, u isto je vrijeme prošle godine kroz domaće aerodrome prošlo ukupno 8,2 milijuna putnika. Ove godine njih 1,7 milijuna. COVID-manjak, dakle, iznosi čak 6,5 milijuna putnika. Tri najprometnije zračne luke u kolovozu su ostvarile promet od 487 tisuća putnika. Ilustracije radi, samo je Zračna luka Dubrovnik tijekom prošlogodišnjeg kolovoza ostvarila promet veći od toga.

U kompletnom sektoru zračnog prometa u Hrvatskoj, koji uključuje osam aerodroma, dvije aviokompanije i kontrolu letenja, lani je ostvareno ukupno 4 milijarde i 800 milijuna kuna bruto prihoda. Sektor ima 4500 zaposlenih i makar dvostruko više onih koji su posredno vezani uz zračni promet.

Najoptimističnije prognoze kažu kako će se u ovoj godini uprihodovati najviše trideset posto od tog lanjskog iznosa jer će promet biti smanjen za oko tri milijarde kuna. Značajnije pomake na bolje do kraja godine ne treba očekivati jer s krajem listopada završava ljetna sezona letenja, a s njom se gase i preostale sezonske linije koje, pogotovo jadranske aerodrome, još održavaju na životu, javlja Slobodna.

Gledajući pojedinačno poslovanje triju najvećih zračnih luka, jedino zagrebački aerodrom do kraja ove godine ima nekakve šansu dočekati svog jubilarnog milijuntog putnika. Zna li se, međutim, kako su lanjsku godinu zaključili s 3,4 milijuna putnika, a u prvih osam mjeseci ove godine bilježe tek njih 719.000, i ta se računica u ovim okolnostima čini previše optimističnom.

Milijuntog putnika sigurno neće biti u Dubrovniku, gdje je nakon katastrofalnog srpnja s padom prometa od 88 posto kolovoz tek donekle popravio 'krvnu sliku'. Ukupno je, od početka godine do kraja kolovoza, kroz aerodrom u Čilipima prošlo tek 265 tisuća putnika. Lani ih je bilo 2,9 milijuna.

Splitska zračna luka iz sebe ima očekivano lošu predsezonu, srpanj koji je dosegao tek četvrtinu lanjskog, ali i odlične brojke iz kolovoza koji je po broju putnika ostvario čak 40 posto prošlogodišnjeg, što je najbolji rezultat svih domaćih aerodroma u pandemijskim okolnostima.

Za razliku od Splita, na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb (MZLZ) u srpnju je ostvareno tek 21, a u kolovozu 25 posto prošlogodišnjeg prometa u istome mjesecu. Zbog svega ovoga, jasno je kako će rezultati poslovanja MZLZ Franjo Tuđaman ove godine biti poražavajući, zbog čega je koncesionar još u travnju zatražio i dobio odgodu plaćanja koncesijske naknade. Prema podacima resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, MZLZ je ove godine po toj osnovi, koja se plaća kvartalno, trebao uplatiti ukupno 45 milijuna kuna, a od toga je 2. siječnja uplaćeno 9,8 milijuna kuna. Zbog više sile koja je nastupila s koronavirusom, za ostalo su dobili odgodu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!