U prigodničarskom nabrajanju podataka o rastu plaća, socijalnih i materijalnih prava te općenitih ekonomskih pokazatelja povodom Međunarodnog praznika rada rijetki se mogu prepoznati.

Prosječna neto plaća, koja je u veljači iznosila 1416 eura i dalje je nedostižna većini zaposlenih u Hrvatskoj. To dokazuje i podatak o prosječnoj medijalnoj plaći za isti mjesec, što označava vrijednost koja raspolovljuje čitavu radnu populaciju na dvije jednake polovice, odnosno one koje primaju više i manje novca. Ta je svota iznosila 1175 eura.

Komplicirani izračun

No, koliko zaista vrijedi jedna godina rada? Ako pomnožimo prosječnu neto plaću s 12 mjeseci dobit ćemo 16.992 eura. Ako, pak, s brojem mjeseci u godini pomnožimo prosječnu bruto plaću, koja je za veljaču iznosila 1964 eura, dobit ćemo 23.568 eura. Ali, kad se plaća zamijeni mirovinom, stvari se stubokom mijenjaju.

Naime, iznos mirovine predstavlja umnožak mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine (AVM). Sastavni dio mirovinskog faktora su osobni bodovi koji se određuju umnoškom ostvarenog mirovinskog staža, polaznog faktora koji za sve vrste mirovina iznosi 1,0 te prosječnih vrijednosnih bodova.

Ti se, pak, bodovi računaju tako da se plaća podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenika u Hrvatskoj u kalendarskoj godini (lani 1318 eura neto, op.a.), ali bez godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Iz obračunskog razdoblja, odnosno ostvarenog radnog staža, računaju se prosječni vrijednosni bodovi.

Ta komplicirana matematika daje mirovinski faktor, koji se razlikuje ovisno o tome je li mirovina starosna, invalidska ili obiteljska. No, u kalkulaciji se dobivaju neobične brojke, kojima se u obzir pri izračunu mirovine uzimaju četiri decimale.

Aktualna vrijednost mirovine

Ono što je ljudima puno jasnije i opipljivije je AVM. Riječ je o zakonski utvrđenoj svoti za jedan osobni bod. S obzirom na gore opisani 'sastav' osobnih bodova, laički se može protumačiti kako je AVM zapravo vrijednost za jednu godinu rada.

Ona se od 1. siječnja 1999. godine dvaput godišnje utvrđuje usklađivanjem mirovina. Ono se trenutno provodi po takozvanoj 'švicarskoj formuli', koja u obzir uzima omjer indeksa prosječnog rasta plaća i inflacije u pojedinom razdoblju. Indeks prosječnog rasta plaća i inflacije u jednom polugodištu u godini, uspoređuje se s istim podacima za prethodno polugodište, a zatim se, ovisno, o dobivenim indeksima, određuje omjer od 70:30 u korist većeg faktora rasta, pri čemu nije bitno jesu li više rasle plaće ili inflacija.

Tako je posljednjim, siječanjskim usklađivanjem AVM povećana za 3,03 posto, odnosno s 13,17 na 13,57 eura. Dakle, godina dana staža u ovom trenutku vrijedi 13,57 eura. Uskoro bi taj rast trebao biti izraženiji pošto se novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđa promjena omjera indeksa rasta plaća i inflacije na 85:15.

Najniža vrijednost mirovine mrvicu veća

No, u mirovinskom osiguranju postoji još jedna slična vrijednost. Riječ je o vrijednosti najniže mirovine (VNM), posebne socijalne kategorije koja se računa drugačije od ostalih mirovina. Naime, radi se je o svoti koju dobivaju osobe koje su uplaćivale minimalne doprinose ili nisu ostvarile puno radnog staža. U prosjeku je takva mirovina nedavno prešla prosječnu svotu od 400 eura.

Ali, vrijednost najniže mirovine nije puno veća od AVM-a. Ona se, naime, određuje u iznosu od 103 posto AVM-a. Nakon posljednjeg usklađivanja ta svota iznosi svega 13,99 eura. Uskoro bi i to trebalo biti više, s obzirom na to da se već spomenutom 'reformom', predviđa određivanje VNM-a u iznosu od 106 posto AVM-a.

Za usporedbu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena neto satnica u veljači iznosila je 8,72 eura, dok je bruto satnica bila 12,09 eura. Stoga su AVM i VNM zapravo bliže vrijednosti rada u jednom satu, negoli u jednoj godini.