Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su ponovno bez dogovora i pomaka, jer Vlada ostaje pri ponudi rasta osnovice plaća od jedan posto, a sindikati traže povišicu od osam posto.

Ističu kako Vladin prijedlog ne pokriva ni očekivanu godišnju inflaciju od tri posto. S druge strane, razlike u plaćama između javnog i privatnog sektora ostaju velike. No, to ne sprječava sindikaliste da najave nove prosvjede.

"Vlada nam je na prošlim pregovorima ponudila rast osnovice od 0,25 posto. Dakle, jedan posto od prvog rujna. Kad to promotrite na razini cijele 2026. to je 0,25 posto. Danas smo vidjeli ponudu, odnosno pomak tih jedan posto na prvi srpnja. To je dakle 0,42 posto kad to gledate na razini cijele 2026. godine. To je za sve sindikate u ovom trenutku neprihvatljivo", rekao je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.

Osnovice, koeficijenti i dodaci

Dodao je da bi već sljedeće godine zaostajali s rastom plaća u usporedbi s privatnim sektorom, iako priznaje da su plaće znatno porasle od prošlogodišnje reforme koeficijenata u javnoj službi. No, raspodjela povećanja je, smatra on, bila nepravedna.

"Kada kompariramo naše koeficijente i pozicije koje smo imali prije reforme u odnosu na neke druge sustave, poput recimo zdravstva ili sudstva ili nekih drugih segmenata, onda je sada naša pozicija komparativno lošija", ustvrdio je.

Osnovica plaće trenutno iznosi manje od 1005 eura, a Vladinim prijedlogom bi se povećala na 1015 eura, poručila je Anita Zirdum iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

"Govorimo o iznosu od 1015 eura, koji se dalje množi s koeficijentom, te sa svim dodacima koji idu na plaću, također, i s brojem svih zaposlenih u državnoj službi i u javnim službama", istaknula je Zirdum.

Plaće u javnom sektoru rasle 112 posto

Od 2016. do rujna ove godine plaće u javnom sektoru su rasle znatno brže nego u privatnom, ukupno za 112 posto, priznala je Zirdum ono što ekonomisti vide kao problem. Naime, Hrvatska je već neko vrijeme u spiralnom krugu rasta plaća i inflacije.

"Mi u Hrvatskoj već duže vrijeme imamo fenomen spirale cijena i plaća. Cijene su porasle, a porasle su i plaće. Plaće su trošak, pa su pogurnule rast cijena. I tako se sad to vrti već neko duže vrijeme. Svako novo pumpanje plaća koje obično počne u javnom sektoru, nastavi se u privatnom sektoru, te zapravo tu spiralu i dalje vrti",ustvrdila je makroekonomistkinja sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Marijana Ivanov te dodala:

"Mi iz tog začaranog kruga moramo izaći. Zato trebamo napraviti reformu u javnom sektoru. Složit ću se sa stavovima Vlade, odnosno sa stavom da se što manje dozvoli rast plaća u javnom sektoru, da se što manje porezima opterećuje ekonomija, zato što nam troškovna efikasnost pada", navela je.

Produktivnost i profitabilnost

Otkako smo uveli euro, istaknula je, fiskalna disciplina nam je sve manja. Zbog toga je čak i MMF uputio savjet Hrvatskoj da smanji rast plaća. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić tvrdi da na plaće u javnom sektoru odlazi gotovo 14 posto BDP-a.

"Dakle, europski smo viceprvaci nakon Danske, a mislim da će se mnogi složiti da Danska ima bolju i bržu kvalitetu usluga u javnom sektoru", rekao je i dodao da se u posljednjih pet godina razlika u plaćama javnog i privatnog sektora udvostručila.

Posljedice toga se vide i u zaposlenosti. Dok, s jedne strane, javne tvrtke i institucije masovno zapošljavaju, u pojedinim se gospodarskim granama bilježi pad broja radnika.

"Javni sektor ove godine bilježi godišnju stopu rasta zaposlenosti oko 3,5 posto, a prerađivačka industrija smanjuje zaposlenost za 2,6 posto", naglasio je Stojić.

Recept za bezbolno podizanje plaća je, po njegovim riječima, povećanje produktivnosti, ali i profitabilnosti, koja je u Hrvatskoj po radniku upola manja nego u EU.