Hrvatski sabor je početkom prosinca izglasao paket izmjena poreznih zakona, a on uključuje dodatne olakšice za sponzoriranje neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike, čija je vrijednost procijenjena na 72,6 milijuna eura. Zakonske izmjene donesene su po hitnom postupku i primjenjivat će se od 1. siječnja 2026. godine, kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije e-Računa. U nastavku donosimo najvažnije financijske i porezne novosti koje očekuju poduzetnike i građane.

Besplatni osnovni računi

Od 1. siječnja svatko tko želi može u banci otvoriti besplatni račun s nekoliko osnovnih financijskih usluga. Ovom zakonskom izmjenom ukida se višegodišnja praksa prema kojoj su građani bili prisiljeni imati račun u banci kako bi primali plaću, a zatim dodatno plaćati za njegovo vođenje.

Uz besplatni račun dolazi paket usluga za koje banke ne smiju naplaćivati naknadu. To uključuje: otvaranje, vođenje i zatvaranje računa; korištenje internetskog i mobilnog bankarstva; uplatu i podizanje gotovine na šalteru i bankomatima; izdavanje i korištenje debitne kartice; plaćanje karticom na prodajnim mjestima te priljev nacionalnih i prekograničnih uplata u eurima.

Promjene u sustavu PDV-a

Izmjenama Zakona o PDV-u pojednostavljuje se svakodnevno poslovanje poduzetnika. Rok za predaju prijava PDV-a pomiče se na zadnji dan sljedećeg mjeseca, čime obveznici dobivaju više vremena za pripremu dokumentacije. Od 2026. godine ukidaju se obrasci URA i PPO, što znači manje administracije i jednostavnije evidencije PDV-a.

Dodatno, mjenjačnice više neće morati izdavati račune za usluge oslobođene PDV-a, a eRačuni postaju obvezni, bez potrebe za suglasnošću primatelja.

Fiskalizacija 2.0.

Fiskalizacija 2.0 predstavlja novi korak u digitalizaciji poreznog sustava. Reformom koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine uvodi se obveza razmjene eRačuna u poslovanju između poduzetnika (B2B), čime se značajno proširuje opseg fiskalizacije. Prema novim pravilima, svi računi između poduzetnika, bez obzira na način plaćanja, morat će biti fiskalizirani i dostavljeni Poreznoj upravi u realnom vremenu.

Osim toga, eRačuni moraju biti u skladu s normom EU-a, sadržavati KPD oznake i čuvati se najmanje šest godina u izvornom obliku, a AMS i pristupne točke postaju središnji mehanizam razmjene. Također, uvodi se novi sustav eIzvještavanja, u koji će porezni obveznici prijavljivati podatke o eRačunima koje nisu mogli izdati, odbijanja i naplate, čime se osigurava unakrsna provjera i povezivanje transakcija.

Nova pravila za sponzorstva

Od početka 2026. godine poduzetnici koji pomažu u financiranju sportskih, kulturnih i drugih društveno korisnih aktivnosti imat će znatno veće porezne poticaje jer se novim odredbama Zakona o porezu na dobit proširuje mogućnost priznavanja troškova za sponzorstva.

Dosad su sponzori imali pravo na priznavanje samo troška promidžbe, a po novome će moći smanjiti poreznu osnovicu za ukupne iznose sponzorstva ugovorene za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, uz prethodnu odluku nadležnog ministra.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit detaljno se uređuje i postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, pri čemu se inozemna pozitivna osnovica uključuje u tuzemnu, a plaćeni porez priznaje do visine tuzemne obveze.

Uspostava jedinstvene europske pristupne točke za informacije o ulaganjima

Početkom 2026. godine stupaju na snagu četiri financijska zakona: o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, o preuzimanju dioničkih društava, o osiguranju te o financijskim konglomeratima. Time se nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU-a zbog uvođenja jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP-a, koja bi trebala omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih odluka o ulaganju budu dostupne na jednom mjestu.

Zakonskim izmjenama Hanfa postaje tijelo za prikupljanje informacija, kao što se i propisuje obveza adresata da toj regulatornoj agenciji dostavljaju javno objavljene informacije kako bi ih ona prosljeđivala u ESAP.

Internacionalni porezi i transferne cijene

U području transfernih cijena od 1. siječnja 2026. godine primjenjuje se ažurirani Pravilnik o porezu na dobit, kojim se OECD-ove smjernice za transferne cijene prvi put izričito propisuju kao referentni dokument pri tumačenju hrvatskih propisa.

Novi pravilnik dodatno formalizira obveze prikupljanja detaljnih informacija o grupi i lokalnom društvu te godišnjeg ažuriranja dokumentacije. U kombinaciji s ojačanim globalnim nadzorom i trendom veće transparentnosti, ove izmjene važan su korak prema usklađenosti s međunarodnim standardima te jasniji okvir za upravljanje rizicima u transfernim cijenama u Hrvatskoj.

Minimalni globalni porez na dobit

Od 1. siječnja stupaju na snagu i nove odredbe Zakona o porezu na dobit vezane za minimalni globalni porez na dobit te preciziraju da minimalni globalni porez umanjuje osnovicu poreza na dobit. Za izračun domaćeg dopunskog poreza, računovodstvena dobit ili gubitak računa se po računovodstvenom standardu koji se primjenjuje pri sastavljanju financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, a ako to nije razumno izvedivo, može se utvrditi primjenom lokalnog standarda.

Rast minimalne plaće

Od 1. siječnja 2026. godine minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosit će 1050 eura. Iznos se odnosi na puno radno vrijeme te ne uključuje dodatke za noćni rad, prekovremeni rad i rad blagdanom. Riječ je o povećanju od 8,25 posto ili 80 eura u odnosu na 2025. godinu.