Analizirajući životni standard, često se u obzir uzimaju plaće. Eurostat je objavio podatke o bruto minimalnim plaćama i paritetu kupovne moći u većini članica i nekim kandidatkinjama EU-a, pri čemu su razlike u obje kategorije velike
Nešto manje od 13 milijuna ljudi u 22 europske zemlje radi za minimalnu plaću, a mnogima od njih to ne predstavlja dovoljno sredstava za život. Analize Eurostata pokazuju da povećanja minimalca nije bilo u šest država te da trećina ljudi nije dobila povišicu još od srpnja prošle godine.
Među državama članicama Europske unije, piše Euronews prenoseći podatke Eurostata, najveća minimalna bruto plaća u siječnju ove godine isplaćena je u Luksemburgu (2704 eura), Irskoj (2391 euro), Njemačkoj (2343 eura), Nizozemskoj (2295 eura) i Belgiji (2112 eura).
vezane vijesti
Hrvatska u sredini
Inače, Eurostat rangira visinu plaća po kategorijama do 1000 eura, između 1000 i 1500 eura te iznad 1500 eura. Hrvatska se, s bruto minimalnom plaćom od 1050 eura, nalazi na sredini ljestvice sa Španjolskom, Slovenijom, Litvom, Poljskom, Ciprom, Portugalom i Grčkom.
Minimalne plaće su za više od 11 posto rasle u Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi i Slovačkoj. Promjene tijekom cijele 2025. i početkom 2026. godine nisu zabilježene u Estoniji, Španjolskoj i Sloveniji, a u Rumunjskoj je minimalac ostao isti u nacionalnoj valuti, ali je tečaj eura učinio da to izgleda kao da je pao.
Eurostat je osim 22 zemlje članice EU-a analizirao i minimalce u sedam zemalja kandidatkinja. No to je samo srozalo statistiku jer sve zemlje kandidatkinje spadaju u skupinu od 15 zemalja s bruto minimalnim plaćama nižima od 1000 eura. Najnižu bruto minimalnu plaću među članicama EU-a ima Bugarska (620 eura), a među ostalim zemljama 'minimalni minimalac' zabilježen je u Ukrajini (173 eura).
Veće razlike u kupovnoj moći
No nije u šoldima sve, već je nešto i u paritetu kupovne moći, odnosno mogućnosti kupnje određenog broja proizvoda za isti iznos. Naime troškovi života se, kao i plaće, razlikuju od zemlje do zemlje, a da bi se to moglo lakše usporediti, uveden je PPS kao 'umjetna valuta', odnosno mjerna jedinica koja u teoriji kupuje istu košaricu roba i usluga u svakoj zemlji.
Gledajući po PPS-ovima, najveća minimalna plaća je u Njemačkoj (2157 PPS-a), a najmanja u Estoniji (886 PPS-a). Prvih devet zemalja na listi po plaćama u eurima ima visoke plaće i u PPS-u te je Hrvatska i ovdje u sredini poretka (1377 PPS-a), no zanimljivo je to da su nominalno siromašnije zemlje poput Rumunjske i Bugarske puno bolje po paritetu kupovne moći. Zanimljivo, i sve zemlje kandidatkinje, osim Albanije, imaju znatno bolji paritet kupovne moći nego što bi to sugerirale njihove minimalne plaće u eurima.
Stručnjaci Europskog sindikalnog instituta (ETUI) primijetili su da je veća produktivnost osnova za održivo veće plaće te da su gospodarstva s jačom industrijskom ili financijskom aktivnošću obično produktivnija. Visokotehnološke industrije također obično pokazuju veću produktivnost, a jača pregovaračka moć radnika još je jedan od ključnih čimbenika za rast plaća.
