120 godina aspirina

Koja je tajna 'lijeka za sve' od kojega moćni farmaceut i nakon 120 godina zarađuje milijarde?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 29.10.2017 21:10
  • Objavljeno 29.10.2017 u 21:10
tportal

Izvor: Bayer / Autor: Licencirane fotografije

Unatoč tome što se radi o lijeku od čijeg je stvaranja prošlo 120 godina, njemački kemijsko-farmaceutski konglomerat Bayer i dalje od običnog aspirina godišnje ostvaruje impresivan prihod od milijardu eura

Koliko god lijekovi i zdravlje bili svakodnevna tema i u javnosti i u medijima, farmaceutska industrija već godinama uspješno skriva jednu tajnu. Možda je, zapravo, malo preoštro reći da se radi o pravoj tajni jer nije u pitanju namjerno skrivanje neke činjenice već se jednostavno radi o tome da postoji aspekt farmacije koji, usprkos tome što smo konstantno i okruženi reklamama za lijekove i savjetima za zdravlje, i dalje ostaje nepoznat.

Farmacija je poznata kao struka na granici biologije, kemije i fizike kojoj je glavna svrha da nas opskrbi djelotvornim lijekovima. Stotine i tisuće kemijskih formula i spojeva te njihovih naziva jasno pokazuje zašto su stručnjaci farmaceuti toliko cijenjeni, no posljednja dva do tri desetljeća donijela su u fokus i jednu drugu granu čiji stručnjaci, kombinacijom slučaja i korporativne pohlepe, postaju gotovo jednako toliko cijenjeni kao i sami farmaceuti.

Uz kompleksne kemijske spojeve i formule, u globalnoj konkurentskoj utakmici među najvećim proizvođačima lijekova razvio se i nevjerojatno kompleksan svijet prava i sudskih postupaka vezanih uz lijekove. Umnažanje sudskih i drugih sporova među farmaceutskim kompanijama, kojima bi na međusobnim tužbama pozavidjeli i poslovično sudski orijentirani stanovnici Hrvatskog zagorja, dosegnulo je toliku razinu da je taj aspekt farmaceutske industrije gotovo u drugi plan stavio sam razvoj i ispitivanje lijekova i novih kemijskih spojeva.

Razlozi su jasni. Sve više ljudi na svijetu znači i sve više potencijalnih kupaca lijekova i tretmana, čak i uz razvoj suvremene medicine. Do posebnog rasta broja sudskih i sličnih sporova među proizvođačima lijekova došlo je s rastom industrije generika, odnosno jeftinijih kopija lijekova nakon što isteknu patentne zaštite originalima. Najveće farmaceutske kompanije tako danas jednakim entuzijazmom traže najbolje pravnike kao i najbolje biokemičare i druge istraživače.

Izraelska Teva, vlasnik Plive, jedan je od najvećih svjetskih proizvođača generičkih lijekova

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Možda je jedan od najboljih primjera toga kakve to posljedice ima na tržište lijekova, popularni i legendarni Aspirin. Povijest lijeka seže u daleku prošlost. Pozitivni efekti njegova osnovnog spoja, koji se nalazi u nizu biljaka, poznati su barem dvije tisuće godina. No stvari se bitno mijenjaju prije 120 godina. Njemački kemičar Felix Hoffman uspio je 1897. u prostorijama tvrtke Bayer na novi način sintetizirati acetilsalicilnu kiselinu, kemijski spoj koji leži u osnovi aspirina i drugih lijekova za ublažavanje bolova. Iako je sam spoj sintetiziran još i nekoliko desetljeća ranije, Bayer je dvije godine nakon Hoffmanova uspjeha patentirao lijek te poslao informacije o aspirinu na adrese gotovo 30.000 liječnika.

Ime 'Aspirin' u tom trenutku je bilo zaštićeni brend koji je proizašao iz kombinacije tadašnjeg latinskog imena biljke iz koje je sintetizirana salicilna kiselina (Spiraea ulmaria). Na samom početku Aspirin se prodavao u praškastom obliku. Ljekarnici bi odmjerili 500mg praška te ga prodavali u malim papirnatim vrećicama. No već 1900. godine Bayer je lansirao poznatu tabletu, čime je aspirin postao jedan od prvih lijekova koji se prodavao u tom obliku.

Aspirin je jedan od prvih lijekova koji su se prodavali u tabletama

Aspirin je jedan od prvih lijekova koji su se prodavali u tabletama

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Vrlo brzo Aspirin je postao najprodavaniji svjetski lijek, a Bayer se zahvaljujući tom uspjehu počeo širiti u inozemstvu te otvarati nova predstavništva i nove tvornice. Dodatni poticaj dobroj prodaji došao je 1915. godine kad se Aspirin više nije morao prodavati na recept, već je postao široko dostupan potrošačima. No Prvi svjetski rat donio je neugodan preokret za kompaniju. Nakon završetka rata, kao posljedica Versajskog sporazuma i dogovora o reparaciji inozemne imovine Bayera, što je uključivalo patente i brendove, pripala je članicama Antante i njihovim saveznicima (Britaniji, Francuskoj, Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama).

Od tada do današnjih dana Bayer se diljem svijeta borio za prava na brend Aspirin, kao i za prava na patent, iako su ta prava u međuvremenu izgubila svoju osnovnu svrhu zahvaljujući pojavi generika, odnosno drugih proizvođača. Koliko je ta bitka bila dugotrajna možda najbolje pokazuje činjenica da je tek 1994. Bayer uspio, od kompanije SmithKline Beecham, otkupiti natrag prava za američko tržište, najveće svjetsko tržište lijekova, i to za cijenu od milijardu dolara.

Bayer je tek 1994. uspio, od kompanije SmithKline Beecham, otkupiti prava na Aspirin za američko tržište

Bayer je tek 1994. uspio, od kompanije SmithKline Beecham, otkupiti prava na Aspirin za američko tržište

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Bayer

Danas Bayer drži pravo na brend Aspirin u osamdesetak zemalja, mada je u puno njih riječ postala generička oznaka za bilo koji lijek koji ublažava bolove. Niz drugih lijekova koji u osnovi imaju acetilsalicilnu kiselinu također se nalazi na tržištu (kod nas je najpoznatiji Plivin brend Andol), a pojavili su se i drugi konkurentski spojevi i lijekovi koji također ublažavaju bolove (ibuprofen, paracetamol), ali ih ne prate nuspojave koje karakteriziraju aspirin.

Usprkos tome aspirin ostaje jedan od najraširenijih lijekova u svijetu i procjenjuje se da je godišnja potrošnja na razini od 40.000 tona (u više od 100 milijardi tableta). Sve to donosi i sasvim solidnu zaradu za Bayer.

Werner Baumann, predsjednik uprave Bayera

Werner Baumann, predsjednik uprave Bayera

Izvor: Reuters / Autor: Wolfgang Rattay

Prema godišnjem izvještaju kompanije za 2016. godinu, od brendova Aspirin i Aspirin Cardio (za sprečavanje sekundarnog srčanog infarkta) Bayer je ostvario prihode od prodaje u visini jedne milijarde eura. Otprilike toliki su bili prihodi i u 2015. godini što znači da je prodaja Aspirina stabilna. Ukupni prihodi od prodaje koje ostvari cijeli poznati farmaceutsko-kemijski konglomerat s više od 300 tisuća zaposlenih kreću se na razini od oko 47 milijardi eura.

Podaci su pokazatelj koliko uporna marketinško-pravna strategija može dugoročno donositi prihode farmaceutskim kompanijama usprkos pojavi generika i usprkos isticanju raznih patentnih zaštita za lijekove. Koliko je to u interesu korisnika tih lijekova, odnosno je li veća korist od toga što visoki prihodi farmaceutima omogućuju istraživanje i razvoj novih lijekova, ili bi veća korist za pacijente bila kad bi cijene lijekova bez zaštićenih brendova bile niže, ostaje za neku drugu diskusiju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!