Od New Delhija do Bangkoka vlade uvode izvanredne mjere da bi ublažile rast cijena energije.

U nizu azijskih zemalja vlasti su zatvorile škole, pozvale radnike da rade od kuće te uvele mjere štednje energije dok se pripremaju za nagli rast cijena goriva, zbog čega će poskupjeti gotovo sve, od hrane i prijevoza do električne energije.

'Sukob prijeti pokretanjem novog vala troškova života s kojim će se vlade i središnje banke teško nositi', kaže Heron Lim, ekonomist s poslovne škole ESSEC. Premda je Azija izravno izložena šoku, posljedice će se brzo proširiti na ostatak svijeta, upozoravaju stručnjaci jer je taj kontinent središte globalne trgovine i proizvodi gotovo polovicu svjetske industrijske robe, piše Time.

Energetska kriza na pomolu

Oko 80 posto azijskog uvoza nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac, a Iran je krajem veljače zaprijetio napadima na brodove koji prolaze tim koridorom i promet je praktički paraliziran kao odgovor na američke i izraelske napade.

Problem je to za mnoge azijske zemlje jer imaju vrlo ograničene energetske rezerve. Vijetnam, primjerice, raspolaže zalihama nafte za manje od 20 dana. Pakistan i Indonezija imaju slične zalihe dok Indija, Tajland i Filipini imaju rezerve za otprilike dva mjeseca. Velik dio nafte i ukapljenog prirodnog plina s Bliskog istoka završava upravo na azijskim tržištima, a oko 80 posto katarskog LNG-a izvozi se u Aziju, uključujući Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju.

Izraelski napadi na iransku energetsku infrastrukturu te navodni iranski udari na postrojenja u Katru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji dodatno su poremetili proizvodnju i preradu nafte te su neke rafinerije u Aziji privremeno obustavile rad.

'Ovo nije samo šok za tržište nafte na Bliskom istoku, već širi problem sigurnosti opskrbe plinom i električnom energijom u Aziji', kaže Lim.

Izvanredne mjere diljem Azije

Kako bi ublažile energetski šok, azijske vlade uvode hitne mjere. Indija je aktivirala izvanredne ovlasti da bi dio plina preusmjerila iz industrije prema kućanstvima, a Tajland je državnim službama preporučio rad od kuće da bi smanjio potrošnju goriva.

Bangladeš je ograničio potrošnju goriva, zatvorio sveučilišta, ugasio dekorativnu rasvjetu povodom blagdana Eid-al-Fitra i rasporedio vojsku oko skladišta nafte da bi spriječio gomilanje zaliha. Nepal planira uvesti racionalizaciju kuhinjskog plina dok su Filipini uveli četverodnevni radni tjedan za dio državnih službenika i pozvali građane da ne spuštaju temperaturu na klima-uređaju ispod 24 stupnja.

Južna Koreja je prvi put u gotovo tri desetljeća ograničila potrošnju goriva, a Japan je počeo puštati naftu iz svojih strateških rezervi.

Kina u povoljnijem položaju

Jedina velika azijska ekonomija koja bi mogla lakše podnijeti šok jest Kina jer je prije izbijanja rata nagomilala velike zalihe nafte, i to oko 1,4 milijarde barela.

Peking je također u boljoj poziciji zbog energetskog partnerstva s Rusijom i Iranom, što mu omogućuje uvoz plina kopnenim plinovodima iz Rusije. Naime, unatoč zapadnim sankcijama, već je godinama jedan od najvećih kupaca iranske nafte.

Prema nekim izvješćima, Iran razmatra dopuštanje prolaska kroz Hormuški tjesnac brodovima koji posluju u kineskim juanima, što bi dodatno preusmjerilo energetske tokove prema Kini i moglo bi oslabiti dominaciju američkog dolara na globalnim tržištima.

No kratkoročno bi od rasta cijena nafte mogao profitirati upravo SAD, jedan od njenih najvećih svjetskih proizvođača.

Poremećaji u poljoprivredi i industriji

Energetska kriza prelijeva se i na druge sektore. Azija velik dio gnojiva uvozi s Bliskog istoka, a njegova proizvodnja snažno ovisi o prirodnom plinu. Poremećaji u opskrbi mogli bi mu podići globalne cijene, što bi povećalo i troškove poljoprivredne proizvodnje i poskupjelo hranu diljem svijeta.

Poremećene su i trgovinske rute jer azijski izvoznici ne mogu slati robu prema Bliskom istoku zbog nesigurnosti u Hormuškom tjesnacu.

Tajlandski izvoz riže gotovo je stao, a dva broda s oko 80.000 tona riže namijenjene Iraku zaustavljena su u bangkoškoj luci. Indijski poljoprivrednici također su pogođeni jer je izvoz banana i drugih proizvoda prema zemljama Zaljeva naglo pao. 'Ovaj sukob stvara stvarne fizičke poremećaje u opskrbi', kaže Lim. 'Tankeri koji danas čekaju ispred Hormuškog tjesnaca predstavljaju energiju i robu koja neće stići na odredište još dva do četiri tjedna.'

Bliski istok važan je i za proizvodnju petrokemikalija koje se koriste u plastici, elektronici i ambalaži, kao i helija – ključnog za proizvodnju poluvodiča.

Katar, drugi najveći proizvođač helija na svijetu nakon SAD-a, nedavno je obustavio proizvodnju u industrijskom kompleksu Ras Lafan nakon navodnih iranskih napada. To bi moglo izazvati manjak helija i povećati cijene, što bi posebno pogodilo industriju čipova u Tajvanu, Južnoj Koreji i Japanu.

Elektronika čini više od polovice izvoza Filipina, a proizvodnja čipova i elektroničkih komponenti vrlo je energetski zahtjevna i ovisi o zračnom transportu, a on također poskupljuje zbog rasta cijena goriva.

Inflacija bi se mogla proširiti na cijeli svijet

Ekonomisti upozoravaju da će rat najteže pogoditi najsiromašnije zemlje, osobito one koje ovise o uvozu energije. 'Manje ekonomije poput Filipina, Pakistana i Šri Lanke posebno su ranjive', navodi Azijska razvojna banka.

Rast cijena nafte povećava inflaciju, slabi nacionalne valute i povećava troškove uvoza. 'Žrtve smo rata koji nismo ni željeli ni odabrali', rekao je filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. u videoporuci prošloga tjedna.

Ako sukob potraje dulje vrijeme, posljedice bi mogle biti ozbiljne za globalnu ekonomiju. 'Dugotrajan poremećaj u Hormuškom tjesnacu mogao bi znatno povećati cijene nafte, oslabiti globalnu trgovinu i usporiti gospodarski rast', upozorava Azijska razvojna banka.