Pitanje kineskog viška proizvodnje i mogućih zaštitnih mjera bit će na dnevnom redu sastanka čelnika EU-a 18. i 19. lipnja. No europski birokratski aparat djeluje sporo, a izrada konkretnih mjera mogla bi potrajati mjesecima, pa i godinama — vremena koje europski proizvođači, tvrde, nemaju.

''Cijela industrija krvari''

Situacija u sektoru opisana je iznimno oštro. “Cijela kemijska industrija krvari”, rekao je Rudy Miller, potpredsjednik belgijske kemijske tvrtke Vynova. “Ovo je industrijsko samoubojstvo.”

Vynova je nekada bila drugi najveći europski proizvođač PVC-a, plastike koja se koristi u cijevima, podnim oblogama, izolacijama žica i medicinskim uređajima. Danas, tvrde u tvrtki, gube tržište zbog kineske konkurencije koja je još 2019. bila neto uvoznik PVC-a, piše Politico.

Tvrtka je već zatvorila jedan pogon u Nizozemskoj, dok su tri druge tvornice u postupcima restrukturiranja. Podnesena je i antidampinška tužba protiv kineskih konkurenata, no istraga još nije otvorena.

Gubitak kapaciteta i radnih mjesta

Prema procjenama industrijskog lobija Cefic, europski kemijski sektor u posljednje je tri godine izgubio gotovo 10 posto proizvodnih kapaciteta i oko 20.000 radnih mjesta.

Istodobno raste ovisnost EU-a o uvozu: 31 posto kemikalija korištenih u Uniji 2023. dolazilo je izvan EU-a, u odnosu na 22 posto desetljeće ranije. Kina je pritom najveći dobavljač, čiji se udio udvostručio na 18 posto.

Bruxelles traži rješenja, ali vrijeme istječe

Europska komisija razmatra niz mjera — od sektorskih kvota i ograničenja uvoza, sličnih onima u industriji čelika, do ciljanih carina na kineske proizvođače.

No rasprave su tek u početnoj fazi, dok industrija upozorava da bi mogla propasti prije nego što mjere stupe na snagu.

Ekonomisti upozoravaju da je trenutni pristup EU-a fragmentiran i prespor. Kako ističu, kineske strukturne prednosti i prekapacitiranost proizvodnje stvaraju pritisak koji postojeći instrumenti teško mogu pratiti.

Industrija od strateške važnosti

Iako često u sjeni tehnoloških i AI sektora, kemijska industrija ključna je za proizvodnju baterija, automobila, streljiva i brojnih drugih proizvoda.

Strah u Bruxellesu raste da bi prevelika ovisnost o kineskom uvozu mogla postati sigurnosni rizik ako se lanac opskrbe poremeti.

Europske tvornice suočene su i s višim troškovima energije i regulacije. Industrijska cijena električne energije u EU-u dvostruko je viša nego u SAD-u i Kini, dok sustav trgovanja emisijama dodatno povećava troškove proizvodnje.

U kombinaciji s kineskim viškom kapaciteta, to europske proizvođače stavlja u izrazito nepovoljan položaj.

Kineski višak i globalna neravnoteža

Kina je snažno proširila proizvodnju kemikalija tijekom posljednja dva desetljeća, potaknuta građevinskim i industrijskim boomom. Nakon pucanja nekretninskog balona, proizvodnja je ostala visoka, a višak se preusmjerava na izvoz.

Posebno su pogođeni osnovni segmenti kemijske industrije, gdje Kina najagresivnije prodire na europsko tržište.

EU trenutačno koristi antidampinške i antisubvencijske istrage, ali one su spore i usmjerene na pojedinačne proizvode.

Razmatra se i širi “instrument za prekapacitiranost” koji bi omogućio sustavniji odgovor na kineski izvoz, no njegova bi primjena mogla potrajati godinama.

“Ako dođe kasno, industrija nestaje”

Industrija upozorava da klasične istrage traju predugo. Jedna takva procedura može potrajati i do godinu dana, a u aktualnim tržišnim uvjetima to je, upozoravaju proizvođači, previše.

Upozorenja su sve dramatičnija: bez brzog odgovora Bruxellesa, dio europske kemijske industrije mogao bi nestati prije nego što zaštitne mjere uopće stupe na snagu.