Poljska je među zemljama Europske unije kojima najbrže raste dug. Prema najnovijim podacima Eurostata, samo su Finska i Bugarska zabilježile veći porast omjera javnog duga i BDP-a u prvom tromjesečju ove godine. Istodobno, poljsko Ministarstvo financija izvijestilo je da je dug Državne riznice krajem svibnja premašio 492 milijarde eura, što je povećanje od gotovo 42,5 milijarde eura od početka godine.

Preliminarne procjene sugeriraju da je dug u lipnju porastao za dodatnih 53,7 milijardi zlota, čime je ukupan iznos dosegao gotovo 505 milijardi eura, piše Euronews.

Podaci Eurostata pokazuju da je do kraja prvog tromjesečja, omjer duga opće države i BDP-a u Poljskoj porastao za 4,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. To je bio treći najveći porast u Europskoj uniji. Samo su Finska (5,5 posto) i Bugarska (4,8 posto) zabilježile veći porast. Istodobno, ukupna razina duga Poljske ostaje znatno ispod prosjeka EU-a. Na kraju prvog tromjesečja 2026. iznosila je 61,6 posto BDP-a, u usporedbi s prosjekom EU-a od oko 82,9 posto. Za usporedbu, grčki dug prelazi 143,5 posto BDP-a, talijanski oko 138,9 posto, a francuski više od 117,6 posto.

Uvođenje značajnijih rezova

Poljski javni dug, izračunat prema Eurostatovoj metodologiji, stoga je premašio prag od 60 posto koji bi, prema poljskom ustavu, obvezao vladu na uvođenje značajnih rezova u potrošnji.

Podaci Ministarstva financija o dugu državne riznice još su upečatljiviji. Ovaj dug nije identičan definiciji javnog duga EU-a, ali čini njezinu najveću komponentu.

Krajem svibnja 2026. dug državne riznice iznosio je 492 milijarde eura. Samo u svibnju povećao se za 10,8 milijardi eura, a od početka godine porastao je za 42,4 milijarde eura, odnosno 9,4 posto Prema preliminarnim procjenama Ministarstva financija, do kraja lipnja dug je već dosegao oko 505 milijardi eura, što implicira daljnji mjesečni porast od više od 12,2 milijarde eura.

Potrebe za zaduživanjem

Glavni pokretač ovog rasta bile su potrebe za zaduživanjem državnog proračuna, povezane s financiranjem velikog deficita i akumulacijom sredstava na proračunskim računima.

Opseg ovogodišnjeg izdavanja obveznica je bez presedana. Ministarstvo financija planira do kraja ove godine prikupiti oko 32 milijarde eura neto sredstava, što je najveća brojka u povijesti poljskih javnih financija.

Ove značajne potrebe za zaduživanjem proizlaze uglavnom iz rekordnog proračunskog deficita i potrebe za refinanciranjem prethodno izdanih obveznica. Značajan dio izdavanja provodi se unaprijed kako bi se osigurala dovoljna likvidnost države i ograničili rizici povezani s bilo kakvim pogoršanjem tržišnih uvjeta.

Struktura duga pokazuje da se Poljska uglavnom financira na domaćem tržištu. Krajem svibnja oko 80 posto duga Državne riznice držalo se u zemlji, dok su nešto manje od 20 posto činile vanjske obveze. Najveći vjerovnici ostaju domaće banke i nebankarski sektor, iako gotovo 29 posto duga drže i strani investitori.

Ministarstvo financija naglašava da udio duga denominiranog u stranim valutama ostaje ispod 20 posto, što je znatno ispod strateškog limita od 25 posto. Ova struktura smanjuje rizik koji proizlazi iz fluktuacija tečaja.

Ugrožena stabilnost javnih financija

Samo povećanje duga ne znači automatski pogoršanje stanja javnih financija. Ključni čimbenici su tempo gospodarskog rasta, veličina deficita i troškovi servisiranja duga.

Zasad je dug Poljske i dalje ispod prosjeka Europske unije. Međutim, istovremeno je tempo kojim raste među najbržima u EU-u, što znači da će u nadolazećim godinama biti sve izazovnije održavati stabilne javne financije i kontrolirati troškove servisiranja duga.

Ekonomisti ističu da će se, ako visoki deficit potraje, a gospodarski rast oslabi, prostor za daljnje povećanje javne potrošnje postupno smanjivati.