Države članice Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) službeno su odobrile izgradnju Afričkog atlantskog plinovoda (African Atlantic Gas Pipeline – AAGP), jednog od najvećih energetskih infrastrukturnih projekata na kontinentu. Sporazum je potpisan na 69. samitu ECOWAS-a u Freetownu u Sijera Leoneu i predstavlja važan korak prema jačanju energetske povezanosti zapadne Afrike te stvaranju novog plinskog koridora prema Europi
Projekt, procijenjen na oko 25 milijardi američkih dolara, povezat će Nigeriju i Maroko plinovodom dugim gotovo 6800 kilometara, koji će prolaziti kroz 13 afričkih država uz atlantsku obalu. Inicijativu su prije nekoliko godina pokrenuli marokanski kralj Mohammed VI. i tadašnji nigerijski predsjednik Muhammadu Buhari, a danas je snažno podupire i aktualni predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu, navodi se u priopćenju za medije.
Ono što je započelo kao zajednički projekt Maroka i Nigerije u međuvremenu je preraslo u regionalnu inicijativu koju su prihvatile sve članice ECOWAS-a. Potpisivanjem međuvladinog sporazuma države sudionice formalno su potvrdile zajedničku političku potporu projektu i njegovoj provedbi.
vezane vijesti
Novi plinski koridor prema Europi
Plinovod će transportirati prirodni plin iz Nigerije duž zapadnoafričke obale do Maroka, gdje će se spojiti na postojeći plinovod Magreb–Europa te europsku plinsku mrežu.
Plinovod će godišnje moći transportirati do 30 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Oko polovice tog kapaciteta, do 15 milijardi kubičnih metara godišnje, moglo bi završavati u Maroku i europskim državama, dok će ostatak biti namijenjen opskrbi zemalja zapadne Afrike. Cilj je povećati proizvodnju električne energije, potaknuti industrijalizaciju i ubrzati gospodarski razvoj regije.
U sljedećoj fazi projekta bit će osnovana projektna tvrtka sa sjedištem u Casablanci te posebno upravljačko tijelo za plinovod sa sjedištem u Abuji u Nigeriji. Te će institucije koordinirati suradnju država sudionica, nadzirati razvoj projekta i pripremiti konačnu investicijsku odluku (Final Investment Decision – FID), koja je preduvjet za početak gradnje.
Prema informacijama marokanskog Nacionalnog ureda za ugljikovodike i rudnike (ONHYM) te nigerijske državne naftne kompanije NNPC Ltd., glavni inženjerski, tehnički i okolišni elaborati već su dovršeni, čime projekt ulazi u operativnu fazu razvoja. Prve dionice plinovoda trebale bi biti puštene u rad početkom 2030-ih.
Strateški značaj za Afriku i Europu
Afrički atlantski plinovod nije zamišljen samo kao transportna infrastruktura, već i kao temelj budućeg regionalnog tržišta prirodnog plina, navodi se u priopćenju. Za zemlje zapadne Afrike projekt bi trebao povećati energetsku sigurnost, ojačati gospodarsku integraciju i potaknuti industrijski razvoj.
Maroko ga vidi kao dio šire strategije jačanja suradnje među afričkim državama te učvršćivanja svoje uloge energetske poveznice između Afrike i Europe. Za Europsku uniju projekt bi mogao predstavljati novi izvor opskrbe prirodnim plinom u vrijeme kada države nastoje diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o ograničenom broju dobavljača, navodi se u priopćenju..
Projekt je na samitu ECOWAS-a dobio široku potporu afričkih političkih čelnika. Ganski ministar vanjskih poslova Samuel Okudzeto Ablakwa nazvao ga je 'povijesnom inicijativom' za afričku integraciju i industrijalizaciju.
Ministar vanjskih poslova Toga Robert Dussey istaknuo je da će plinovod dodatno povezati zemlje zapadne Afrike i ojačati njihove gospodarske veze s europskim tržištem. Liberijski predsjednik Joseph Boakai projekt je opisao kao 'velik iskorak za zapadnu Afriku', dok je gambijski ministar vanjskih poslova Sering Modou Njie naglasio njegovu važnost za regionalni razvoj i sigurniju opskrbu energijom.
