Cijena zlata pala je za gotovo 30 posto otkako je krajem siječnja dosegnula rekordnih gotovo 5.600 dolara za uncu, što je izazvalo zabrinutost među ulagačima i središnjim bankama. Iako se zlato tradicionalno smatra sigurnim utočištem u razdobljima ratova i nestabilnosti na financijskim tržištima, posljednjih mjeseci ta se uloga pokazala manje pouzdanom
Jedan od glavnih razloga naglog pada cijene jest činjenica da je prethodni rast bio pretjeran. 'Rast je u vrlo kratkom razdoblju bio prevelik i u njega je bilo uključeno previše špekulacija', rekao je Michael Blumenroth, stručnjak za robna tržišta u Deutsche Bank Researchu, za ARD.
Veliki uzlet zlata započeo je još 2024., kada je njegova cijena porasla za oko četvrtinu. Tijekom 2025. rast se dodatno ubrzao i zlato je poskupjelo 67 posto i tijekom godine postavilo čak 53 nova rekordna maksimuma.
Prema riječima Thomasa Benedixa iz Union Investmenta, nedavni pad cijene predstavlja zdravu korekciju prethodne precijenjenosti. Početkom godine zlato je, čak i kada se uračuna inflacija, bilo skuplje nego ikada prije.
Volatilnost veći problem od pada cijene
Veći problem od samog pada cijene predstavlja snažna volatilnost tržišta.
'Povremeno je zlato bilo volatilnije čak i od bitcoina', rekao je Benedix.
vezane vijesti
Takva kolebanja odvratila su dio središnjih banaka od kupnje zlata, no čini se da se taj trend sada okreće. Prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council), 89 posto ispitanih središnjih banaka očekuje rast globalnih zlatnih pričuva tijekom idućih 12 mjeseci, dok ih 45 posto planira povećati vlastite zalihe, što predstavlja rekordnu razinu.
Rast kamata pritišće zlato
S druge strane, rast očekivanja o povećanju kamatnih stopa ograničava mogućnost novog snažnog rasta cijene zlata.
Zbog viših cijena nafte i povećanih inflacijskih rizika povezanih s ratom u Iranu, tržišta sada očekuju da će američki Fed prvi put povećati ključnu kamatnu stopu u rujnu, a ponovno u travnju 2027. Početkom godine očekivala su se čak dva smanjenja kamata tijekom 2026.
Više kamatne stope smanjuju privlačnost zlata jer ono ne donosi kamate ni dividende.
'Ako sigurne investicije poput njemačkih ili američkih državnih obveznica nude više prinose ili se očekuje njihov rast, zlato postaje relativno manje privlačno', ističe Benedix.
Hoće li zlato ponovno rasti?
Razina od 4.000 dolara za uncu smatra se važnom psihološkom granicom. Nakon pada ispod te razine cijena se posljednjih dana ponovno oporavila i vratila iznad 4.000 dolara.
'I dalje ne mogu isključiti mogućnost da zlato ponovno padne ispod 4.000 dolara po unci. No trenutačno izgleda kao da tržište provjerava je li na toj razini pronađeno dno', rekao je Blumenroth.
Svjetsko vijeće za zlato očekuje da će se cijena u drugoj polovici godine uglavnom kretati postranično, dok bi novo pogoršanje gospodarskih prilika ili daljnja geopolitička eskalacija ponovno mogla potaknuti rast.
Benedix je ipak oprezniji. Smatra da je zlato i dalje skupo u odnosu na temeljne pokazatelje, poput troškova rudarske proizvodnje, te procjenjuje da bi do kraja 2026. cijena mogla pasti na oko 3.900 dolara za uncu.
Daljnje kretanje cijene zlata uvelike će ovisiti o razvoju sukoba s Iranom, koji utječe na cijene nafte, inflaciju i očekivanja o kamatnim stopama. Smirivanje geopolitičkih napetosti moglo bi pogodovati i dionicama i zlatu, no ulagači koji zlato koriste kao zaštitu od nestabilnosti tržišta moraju računati na znatno veće oscilacije nego što je to bio slučaj u prošlosti.
