PORUKA IZ SLOVENIJE

Hrvati, ne očekujte čuda od Fonda za spas!

osiguranje

osiguranje

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Previše papirologije i puno politiziranja samo su dio problema koji su iskusili Slovenci kada su pokrenuli model za pomoć gospodarstvu. Uoči predstavljanja hrvatskog Fonda za spas poduzeća, za koji se ističe da nastaje prema slovenskom uzoru, pitali smo Moniku Weiss, novinarku utjecajnog slovenskog poslovnog dnevnika Finance, o stvarnim dometima tog projekta

Slovenija je prema uzorima iz EU-a u prošloj godini donijela Jamstvenu shemu (Garancijsku shemu), kako bi poduzećima uoči kreditne neaktivnosti banaka omogućila dostupnost kredita. 'Primarni cilj Sheme, koja će funkcionirati samo do kraja ove godine, bio je poduzećima omogućiti nove dugoročne ili bar srednjoročne kredite za investicije i obrtna sredstva. U manjem djelu Shema omogućava i reprogramiranje postojećih kredita poduzećima – izuzeto je samo reprogramiranje kredita danih za menedžersko preuzimanje firmi', kazala je Monika Weiss.

Model Jamstvene sheme funkcionira na način da državna Slovenska banka za izvoz i razvoj (SID banka) organizira aukcije na kojima poslovne banke konkuriraju za ponuđenu jamstvenu kvotu. Država na svakoj aukciji – sutra će se provesti već osma - bankama nudi od 49,7 do 150 milijuna eura jamstvene kvote. Preko jamstvene kvote država preuzima dio jamstva za kredite poduzećima – obično oko 30 posto rizika. Preostali dio rizika moraju preuzeti same poslovne banke.

'Ako jamstvo države iznosi maksimalno 50 posto i država na aukciji bankama podijeli 50 milijuna eura jamstvene kvote, to primjerice znači da bi banke poduzećima mogle dodijeliti minimalno 100 milijuna eura kredita', objašnjava Weiss. 'U početku je bila stopa realizacije kredita iznimno niska. Sad se poboljšava i na zadnjoj aukciji bila je 85 posto. To znači da je država na zadnjoj aukciji raspisala 49,7 milijuna eura kvote iz koje je nastalo 86 kredita poduzećima u ukupnoj visini od 124,3 milijuna eura.'

Do sada je preko Jamstvene sheme poduzećima dano 353 kredita u visini od 553 milijuna eura, a za te kredite država – odnosno porezni obveznici - jamče sa 190 milijuna eura. Kad bi Shema funkcionirala u potpunosti, odnosno kada bi se u kredite realizirale sve raspisane jamstvene kvote države (509 milijuna eura), slovenska poduzeća bi ukupno dobila više od 1,5 milijardi eura kredita.

Eliminirana su problematična poduzeća

Kamate na kredite odobrene na ovaj način nisu povoljnije od tržišnih – država ih ne limitira, ali od banaka traži da budu blizu tržišnih. 'One su trenutačno u rangu od 5,2 do 6,7 posto', ističe Weiss. Za kredite iz Sheme mogu se natjecati poduzeća s bonitetom A, B i C, a ne smiju ih dobiti problematična poduzeća koja su već primila državnu pomoć.

Novinarka dnevnika Finance kaže da se ciljevi Sheme koje je poduzećima obećavala vlada u velikoj mjeri nisu realizirali, iako zadnje aukcije daju bolje rezultate. 'Gospodarstvo je imalo velika očekivanja, da će ova shema riješiti 'credit crunch', a nije. Mnogi slovenski poduzetnici danas u šali kažu da Shema uistinu nije napravila neke štete, ali ni koristi.'

Lucija Bušić

Lucija Bušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Hoće li premijerka Kosor inzistirati na javnoj objavi imena korisnika Fonda za spas?

Među razlozima djelomičnog uspjeha slovenske Sheme Weiss navodi da je poduzeća opterećivala velika papirologija vezana za dobivanje kredita. Banke su bile nezainteresirane, jer je država u početku preuzimala samo 35 posto jamstva za kredite. Nadalje, zbog visokih kreditnih standarda mnoga poduzeća nisu bila u stanju dati zatražene garancije za kredite, a za mnoga poduzeća ovi krediti bili su preskupi. Pokazalo se također da najviše kredita potražuju poduzeća s bonitetom C, pa je tek krajem 2009. samo za njih organizirana prva aukcija i bankama podijeljena 50-milijunska kvota za koje država preuzima maksimalno 50 posto rizika (ne samo 35 posto).

Za slab uspjeh slovenske Sheme Weiss okrivljuje i politizaciju - previše vremena i energije potrošilo se na političke debate, kako sheme ne smiju biti pomoć tajkunima, to jest menadžerima koji su preko kredita preuzimali poduzeća i sad imaju probleme.

Apsurdno je da slovenska vlada listu poduzeća koja primaju kredite iz Sheme ne želi otkriti – zato je dnevnik Finance pokrenuo pred nadležnim državnim tijelima postupak u kojem traži objavljivanje liste svih poduzeća koja su dobila kredite po tom modelu, naprosto zato što javnost to ima pravo znati. Postupak je još u tijeku.

Bit će zanimljivo hoće li hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je još uoči pokretanja hrvatskog Fonda naglašavala da kriterij za dobivanje pomoći neće biti politički, inzistirati na javnoj objavi svih imena korisnika Fonda za spas.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi