EU IZAZOVI

Hoće li se u Hrvatsku useljavati radnici iz Grčke?

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 27.09.2011 15:25
  • Objavljeno 27.09.2011 u 15:18
Grčka

Grčka

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Ako Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju (EU) postane gospodarski uspješnom zemljom morat će se suočiti s pojavom useljavanja stranih radnika koji će ovdje dolaziti trbuhom za kruhom, upozoreno je na današnjoj konferenciji Hrvatska u EU: što radnici dobivaju a što gube, koju su organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenja pregovora s EU Vesna Pusić ocijenila je kako se Hrvatska, u slučaju ekonomskog uspjeha, više neće sretati s problemom emigracije već imigracije radnika, i to ponajprije iz manje razvijenih zemalja EU-a poput Rumunjske ili Bugarske pa čak i Grčke.

S obzirom da Hrvatska i prije ulaska u EU ima veće plaće od šest - sedam njezinih zemalja članica, moramo se pripremiti na mogućnost da će se kod nas početi useljavati radnici koji će govoriti na stranim jezicima, što će proizvesti niz posljedica, dodala je. Pusić također ne smatra da će s ulaskom u EU doći do 'odljeva mozgova' iz Hrvatske jer nam visokoobrazovana radna snaga, nažalost, ionako pomalo odlazi u bogatije zemlje

S tezom o dolasku stranih radnika ne slažu se, međutim, predstavnici sindikata koji su upozorili da se stranim radnicima ne isplati 'gastarbajterstvo' u Hrvatskoj zbog visokih životnih troškova.

Radnik iz Rumunjske morat će si ovdje plaćati stan, hranu i ostalo nužno za preživljavanje, a s obzirom na posao koji može dobiti i plaću koju može zaraditi to mu se neće isplatiti, smatra Vedran Dragičević, čelnik Sindikata metalaca Hrvatske.

Na konferenciji se raspravljalo o položaju hrvatskih radnika nakon ulaska Hrvatske u EU, odnosno hoće li EU donijeti pritisak na daljnju liberalizaciju radnih odnosa i smanjivanje radnih i socijalnih prava ili će pak, nasuprot tome, potaknuti njihovo jačanje i efikasniju zaštitu.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak napomenuo je kako je već pregovarački proces doprinio jačanju radnog zakonodavstva u Hrvatskoj jer je, primjerice, u naš Zakon o radu ugrađeno 15 različitih direktiva EU.

S ulaskom u članstvo EU-a imat ćemo daleko veći institucionalni prostor za vođenje brige o radnim i socijalnim pravima naših građana jer će Hrvatska moći aktivno sudjelovati u svim radnim tijelima EU-a, te povlačiti sredstva iz regionalnih, socijalnih i kohezijskih fondova, za što je samo u prvih pola godine članstva predviđeno 600 milijuna eura, kaže Drobnjak.

U vezi nagađanja da bi ostale članice EU-a mogle iskoristiti pravo na odgodu zapošljavanja hrvatskih radnika po modelu 2 + 3 + 2 godine Drobnjak je ocijenio kako velika većina zemalja neće primijeniti tu mogućnost, a onima koje hoće Hrvatska može uzvratiti recipročnim mjerama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi