mreža bez koje se ne može

[FOTO/VIDEO] Plinovodi jesu važni, ali ovo je još važnije: Što će se dogoditi ako netko napadne digitalnu superautocestu koja povezuje cijeli svijet?

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 30.09.2022 17:56
  • Objavljeno 30.09.2022 u 17:56
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: ANP / Alamy / Alamy / Profimedia

Eksplozija koja je fatalno oštetila plinovod Sjeverni tok, plinsku poveznicu između Rusije i Europske unije, mnoge zapadne stručnjake i političare natjerala je da se zapitaju - što je sljedeće na redu? Kao najprimamljivija meta nameće se mreža podvodnih kabela, preko kojih se prenosi oko 95 posto međunarodnog podatkovnog prometa

Digitalna superautocesta povezuje sve svjetske kontinente i preko nje putuju kako videa s YouTubea, tako i transakcije na globalnim financijskim tržištima.

Podvodnom mrežom upravljaju privatne tvrtke

Sa sigurnosne strane podvodni kabeli su laka meta jer su praktični nezaštićeni. 'Ako se ne posveti velika pažnja osiguravanju ove vitalne imovine, zapadne zemlje za to mogu kriviti samo sebe', smatra Keir Giles, stručnjak za ruski informacijski rat iz britanskog think-tanka Chatham House.

Gotovo sav svjetski internetski promet odvija se preko globalne mreže koju čini više od 400 optičkih kabela ukupne duljine veće od 1,3 milijuna kilometara. Njima gotovo isključivo upravljaju privatne tvrtke, poput američkih Googlea i Microsofta, francuske tvrtke Alcatel Submarine Networks i kineske kompanije Huawei Marine Networks.

Izvor: tportal.hr

Deseci kabela povezuju EU sa Sjedinjenim Državama - što je vjerojatno najvažnija dionica digitalne superautoceste - a slične mreže povezuju Latinsku Ameriku s Azijom, odnosno Afriku s Europom.

Podvodna kabelska mreža ranjiva je ponajviše zbog lokacije. Prostire se cijelim svijetom i često se nalazi u iznimno dalekim i izoliranim područjima, lako dostupnim podmornicama. Tvrtkama i vladama njezinu zaštitu otežava i nedostatak regulatornog nadzora jer se većina mreže nalazi u međunarodnim vodama.

  • +6
  • +3

Podvodni internetski kabeli

Izvor: Profimedia / Autor: Marine Construction Photos / Alamy / Alamy / Profimedia

Glavni tajnik NATO-a svjestan je opasnosti

Postoje i takozvane prigušne točke ili središnja područja na kojima se presijecaju glavni podmorski kabeli, a potencijalno su najrizičnije mete. Za Europu je to područje Gibraltara i Malte, gdje mnoge veze EU-a s Azijom izlaze na kopno nakon prolaska kroz egipatski Sueski kanal. Za SAD je obala New Yorka glavna poveznica s Europom dok zapadna obala Velike Britanije predstavlja središnju vezu između SAD-a i ostatka Europe.

Najmanje jedno desetljeće kreatori zapadne politike upozoravaju da su podvodni internetski kabeli laka meta i da im je potrebna veća zaštita. Prije dvije godine glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su podmorski kabeli vitalni ne samo za potrebe civilnog društva, već i za 'vojnu sposobnost'. No NATO-ve snage mogu se brzo preorijentirati na satelitsku komunikaciju ako podmorski kabeli postanu ugroženi.

Jens Stoltenberg

Jens Stoltenberg

Izvor: EPA / Autor: JOHANNA GERON / POOL

Dosad nije bilo potvrđenih namjernih slučajeva oštećenja kabela. Kvarove su uglavnom uzrokovale ribarske mreže ili sidra brodova. Preostala šteta bila je uzrokovana ili trošenjem ili nekim elementarnim nepogodama poput potresa. Jedinu sumnju da bi oštećenja mogla biti namjerna i da ih je izazvala ljudska ruka bili su slučajevi iz studenog 2021. i siječnja 2022., kad je oštećena norveška podmorska kabelska mreža.

Može li Rusija zaista srušiti internet?

Britanski i američki vojni dužnosnici opetovano upozoravaju da je Rusija tehnološki sposobna oštetiti dijelove svjetske podvodne internetske infrastrukture kako bi onesposobila neke od zapadnih digitalnih mreža. Kabeli se često nalaze na dubinama manjim od 100 metara i do njih lako mogu doći podmornice ili podvodni dronovi s eksplozivom.

Podmorska svjetska internet mreža

Podmorska svjetska internet mreža

Izvor: Screenshot / Autor: TeleGeography

Nitko ne poriče to da Moskva ima sposobnost napasti te mete. Ali ono što nema je kapacitet za izvođenje napada širom svijeta u razmjerima koji bi značajno ometali internetsku infrastrukturu Zapada. U posljednjih nekoliko godina tvrtke su duplicirale sustave i postavile alternativne rute kako bi se osigurale u slučaju da zbog nekog kvara nestane online komunikacija.

Ako bi Kremlj napao, mogao bi, primjerice, srušiti dio regionalne mreže koja povezuje baltičke zemlje s ostatkom Europe. Ali da bi ozbiljno oštetio globalnu mrežu podvodnih kabela, morao bi poduzeti opsežnu akciju koju bi lako otkrile zapadne obavještajne službe, piše Politico.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!