Članstvo u Europskoj uniji uživa snažnu podršku u novim državama članicama, uglavnom zahvaljujući ekonomskoj snazi koju su stekle zahvaljujući ulasku u nju 2004. godine
Prema anketi Eurobarometra, provedenoj početkom 2025., gotovo tri četvrtine (74 posto) građana EU-a smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u Uniji, što je najviši rezultat od prvog postavljanja tog pitanja 1983. godine.
Građani kao glavne dobitke ističu gospodarski rast (28 posto) i nove prilike za rad (26 posto), a statistički pokazatelji potvrđuju ovaj optimizam, navodi Euronews.
Zemlje koje su nekada zaostajale za prosjekom EU-a postigle su značajan napredak. Primjerice, Češka je povećala svoj BDP po stanovniku s 45 posto prosjeka EU-a 2004. na 74 posto u 2024. godini, a Litva je gotovo utrostručila svoj udio – s 26 posto došavši na 68 posto.
vezane vijesti
Pet puta veći rast u Rumunjskoj i Bugarskoj
Jedna od najimpresivnijih priča o uspjehu pripada Rumunjskoj i Bugarskoj jer su ostvarile izvanredne stope rasta. U dvadeset godina BDP po stanovniku u Rumunjskoj porastao je s 2820 na 18.560 eura, a u Bugarskoj s 2710 na 16.260 eura. Indeksiran rast dosegnuo je oko 600 bodova, što znači da se njihov BDP po stanovniku povećao pet puta u odnosu na 2004. godinu.
Baltičke države također su ostvarile odlične rezultate: Litva je zabilježila rast BDP-a po stanovniku veći od 400 posto, Latvija 336 posto, a Estonija 305 posto.
Za usporedbu, Hrvatska je 2004. imala BDP po glavi stanovnika od 7850 eura da bi u trenutku ulaska u EU on bio na 10.590 eura, a 2024. godine iznosio je 22.200 eura.
Deset zemalja - Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija - pristupilo je Europskoj uniji 1. svibnja 2004. godine.
Kupovna moć smanjuje jaz
BDP je samo jedna mjera bogatstva. Kada se prilagodi standardu kupovne moći (PPS), koji izjednačava troškove života među zemljama, napredak ostaje jednako dojmljiv. Indeksi PPS-a pokazuju da su Rumunjska i Bugarska 2004. godine imale vrijednosti od samo 35, odnosno manje od 40 posto prosjeka EU-a (100). Dvadeset godina kasnije ti su pokazatelji narasli na 78 posto za Rumunjsku i 66 posto za Bugarsku, što ukazuje na značajno poboljšanje životnog standarda.
Ostale zemlje, poput Litve, Latvije, Poljske i Estonije, također su bilježile rast PPS-a, smanjujući razlike u odnosu na prosjek EU-a. U međuvremenu su Slovenija i Češka zabilježile nešto umjereniji rast, približavajući se potpunoj konvergenciji s ostatkom EU-a.
Hrvatska je prema tom kriteriju pak napredovala s 56 posto prosjeka EU-a u 2004. na 77 posto 2024. godine.
Kolike su ekonomije kandidata za članstvo?
Trenutno devet zemalja čini formalne kandidate za članstvo u Uniji: zemlje zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija), Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska, uz potencijalnog kandidata Kosovo.
Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos izjavila je u travnju da je novi krug pristupanja do 2030. godine 'realan', s Ukrajinom, Moldavijom, Albanijom i Crnom Gorom na čelu liste.
Prema podacima Eurostata, u 2024. godini ukupan BDP EU-a iznosi 18 bilijuna eura, a deset zemalja koje žele pristupiti Uniji ostvaruje 1,63 bilijuna, od čega Turska sama pokriva 1,25 bilijuna eura.
Ako se isključi Turska, devet zemalja zajedno proizvodi tek 381 milijardu eura, manje od Danske s 392 milijarde eura.
