Izbori u Češkoj pomno će se pratiti u Bruxellesu, iz kojeg su nervozni zbog mogućnosti da će dobiti trećeg agitatora protiv EU-a u središnjoj Europi, uz Mađarsku i Slovačku, što bi na kraju moglo imati posljedice za potporu Unije Ukrajini.

Detalje izbora koji su privukli pažnju cijele Europe donosi The Guardian.

O kakvoj se priči radi i zašto je važna?

Četiri godine nakon što je izgubio od velike koalicije ujedinjene protiv njega, bivši premijer i milijarder Andrej Babiš –zvan 'češki Trump' – i njegova stranka Akce nespokojených občanů (ANO) izgledno će osvojiti najviše glasova.

Populistički ANO, član Orbánove euroskeptične grupacije Patriots for Europe, u anketama ima 10 postotnih bodova prednosti ispred centrističko-desnog saveza Spolu (Zajedno) na čelu s premijerom Petrom Fialom. Ova je stranka pobijedila na europskim i regionalnim izborima 2024. godine i sada cilja osvojiti oko 30 posto glasova.

Iako se ne očekuje da će bilo tko samostalno osvojiti većinu u 200-članskom donjem domu parlamenta, ANO – ako doista završi prvi – započet će pregovore s manjim strankama da bi osigurao parlamentarnu potporu potrebnu za formiranje vlade.

Nije sigurno da će u tome i uspjeti. Ako pak uspije, stranke poput antieuropske i proruske Slobode i izravne demokracije (SPD), lijeve populističke Stačilo! ili pak Vozača za sebe (Motoriste sobě) zahtijevale bi značajne političke ustupke u zamjenu za svoje glasove.

Tko su glavni akteri i što obećavaju?

Babiš, 71-godišnji milijarder koji je stekao bogatstvo u poljoprivrednom biznisu, osnovao je ANO 2011. godine kao centristički i proeuropski pokret, ali ga je pretvorio u populističku antiimigracijsku i euroskeptičnu stranku. Obećava ograničavanje cijena energije, snižavanje dobi za umirovljenje te smanjenje poreza na dohodak i dobit.

Također je poručio da će se boriti protiv Zelenog plana EU-a i migracijskog pakta te da je otvoren za saveze sa strankama koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini. Najavio je prekid 'češke inicijative' za opskrbu Ukrajine zapadno financiranom topničkom municijom.

Fialin trostranački savez Spolu, koji je smanjio proračunski deficit Češke s pet na dva posto otkako je 2021. godine preuzeo vlast od Babiša, tvrdi da bi obećanja ANO-a gurnula zemlju u spiralu duga. On pak obećava obnovu javnih financija, smanjenje duga i jačanje oružanih snaga.

Stranka Starostové a nezávislí (Stan), liberalna, centristička, proeuropska opcija i članica Fialine odlazeće vladajuće koalicije, zalaže se za uvođenje eura, kao i liberalni Pirati, koji su bili dio vlade do prošle godine.

Na krajnjoj ljevici je Moskvi naklonjena antiestablišmentska koalicija Stačilo! (Dosta!), a uključuje nekad moćne socijaldemokrate i posljednju nereformiranu komunističku stranku u srednjoj Europi te obećava referendume o izlasku iz EU-a i NATO-a, kao i nacionalizaciju ključnih industrija.

Na krajnjoj desnici SPD je apsorbirao tri manje radikalne desne stranke, a otvoreno je protiv EU-a, NATO-a, migracija i pomoći Ukrajini. Stranka Vozači za sebe protivi se zelenim politikama i želi smanjiti troškove života.

Koja su glavna pitanja?

Visoka inflacija i teška kriza troškova života potiču veliko nezadovoljstvo Fialom: samo 15 posto Čeha zadovoljno je političkom situacijom u zemlji. Anketa iz prošle godine pokazala je da se manje od polovice stanovništva osjećalo bolje nego prije Baršunaste revolucije 1989. godine, kada su protuvladini prosvjednici srušili komunistički režim tadašnje Čehoslovačke.

Cijene energije i sigurnost ostaju velika briga, ali analitičari smatraju da će mnogi birači glasati vođeni time tko će biti najpovoljniji za 'njihov novčanik'. Vladu se sve više percipira kao otuđenu od građana i više zainteresiranu za povećanje prihoda političara nego za smanjenje cijena.

Fiala je dosad u kampanji uglavnom isticao prijetnju koju bi koalicija predvođena ANO-om predstavljala po demokraciju, vladavinu prava i nastavak europske orijentacije Češke.

Kako funkcionira izborni sustav?

Mandati u parlamentu raspodjeljuju se u izbornim jedinicama razmjernim sustavom, pri čemu pojedinačne stranke moraju prijeći izborni prag od pet posto glasova na razini cijele države, dvostranački savezi osam posto, a trostranački ili širi savezi 11 posto.

Na izborima je registrirano ukupno 28 stranaka. Neobično za Europu, glasanje u Češkoj traje dva dana – u petak i subotnje jutro – a gotovo potpuni rezultati očekuju se u subotu poslijepodne.

Što sugeriraju ankete i kakav bi mogao biti ishod?

Trenutno ANO ima malo iznad 30 posto potpore, vladajući savez Spolu oko 21 posto, a krajnje desni SPD oko 12 posto. Proeuropski Stan i Pirati bilježe 11 i devet posto, krajnje lijevi Stačilo! oko sedam posto, a radikalni desni Vozači nešto iznad pet posto.

ANO je osvojio najviše mandata na izborima u listopadu 2021. godine, ali je tijesno izgubio po broju glasova i oporba ga je izgurala. Stranke Spolu, Stan i Pirati poručili su da ni sada neće surađivati s ANO-om, Stačilom! ili SPD-om.

Situaciju komplicira izjava predsjednika Petra Pavela da zadržava pravo odbiti imenovati ministre koji zagovaraju izlazak iz EU-a ili NATO-a te da neće imenovati krajnje lijeve ili desne zastupnike na funkcije povezane s obranom i vanjskim poslovima.

Analitičari procjenjuju da bi se koalicija Spolu–Stan–Pirati mogla ponovno formirati ako zajedno osvoje dovoljno mandata. ANO-u bi bilo puno teže složiti i održati službenu koaliciju jer bi morala uključivati i krajnju desnicu i krajnju ljevicu – ili oboje.

Nejasno je na kakve bi ustupke potencijalnim partnerima Babiš bio spreman pristati. Smatra se da bi preferirao manjinsku vladu ANO-a, koju bi u parlamentu podržavali Stačilo!, SPD ili oboje, plus Vozači, ako prijeđu prag od pet posto. Nijedan od mogućih ishoda koji uključuju ANO ne djeluje osobito stabilno.