NOVA PRAVILA

Državnim direktorima i 40.000 kuna plaće

novac, kune, banka

novac, kune, banka

Izvor: Cropix / Autor: Elvir Tabaković

U rasponu od oko 11 do 40 tisuća kuna, ovisno o veličini tvrtke, trebala bi ubuduće iznositi mjesečna neto primanja direktora državnih, javnih i lokalnih tvrtki. Plaće bi bile razvrstane u sedam platnih razreda, piše Večernji list

Ovisno o aktivi društva i prodaji koju ostvaruje te kompleksnosti posla, direktori bi imali pravo na godišnje bonuse od dvije do osam bruto mjesečnih plaća. Pa bi tako, uz bonus, najveća godišnja neto plaća mogla biti viša i više od 50 posto. Ovisno o rezultatima poslovanja i odgovornosti, direktori bi imali pravo na još neke vrste naknada. Taj bi se prijedlog, koji je izradila Croma, trebao ovaj tjedan naći na dnevnom redu Vlade, piše Večernji list.

Iako je svojedobno još Ivo Sanader rekao da direktori javnih poduzeća ne mogu zarađivati više od ministara, što je podržala i Jadranka Kosor i ograničila visinu plaća direktora na 17.000 kuna, stručnjaci na tržištu rada složit će se da nitko neće preuzeti odgovornost u vođenju kompanije ako za to ne bude plaćen.

Dugo smo vremena imali potpuno krivu praksu, pa su si pojedini direktori dizali plaće ili samovoljno isplaćivali bonuse bez obzira na to što je tvrtka poslovala s gubitkom, a za što dodatno nisu imali nikakve ili vrlo male odgovornosti. Ili su birani po političkoj liniji. Sada bi odgovornost bila nužna, a predsjednici i članovi uprava birali bi se putem javnog natječaja.

Odnosno, cilj je dovesti na vodeće pozicije stručni kadar, koji onda mora biti i plaćen sukladno onome što dobivaju njihovi kolege u privatnom sektoru. Isplata bonusa ovisila bi, pak, o financijskim i poslovnim mjerilima uspješnosti. U skladu s praksom korporativnog upravljanja, uz fiksnu plaću i godišnje bonuse predsjednici uprava imali bi pravo i na nagrade u dionicama ovisno o srednjoročnim rezultatima, zatim dugoročne nagrade za rezultate i lojalnost društvu, kao što su polica osiguranja, izvanredne otpremnine i sl. te na naknade i statusne povlastice koje bi se, kao i plaće, vezivale uz funkciju i odgovornost.

Preporučuje se da osnovna plaća predsjednika uprave ili glavnog izvršnog direktora u odnosu na najnižu fiksnu osnovnu plaću članova uprave ili ostalih izvršnih direktora, članova upravnog odbora, ne prelazi omjer 2:1. Odnosno, članovi uprave tako bi imali u prosjeku plaće od oko 10 do 20 tisuća kuna, piše Večernji list.

U prijedlogu su definirane i visine otpremnina pa tako, primjerice, u slučaju skrivljene odgovornosti otpremnine ne bi mogle biti isplaćene, što je bila praksa. Najmanja otpremnina tako bi bila tri osnovne plaće kod sporazumnog raskida, dok bi u slučaju opoziva imenovanja bez bitnijeg razloga pravo na otpremninu bilo u visini od 12 osnovnih plaća do broja osnovnih plaća koje bi dospjele do isteka ugovorenog mandata. Preporučene plaće odnose se i na lokalne tvrtke, no jasno je da središnja država tu neće moći imati utjecaj.

Većina direktora državnih tvrtki trenutačno ima plaću od 17.000 kuna, što je i gornji limit prema odluci Vlade

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi