Zakon o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, čije se donošenje čekalo godinama, konačno je usvojen još prije ljetne stanke. Iako bi trebao stupiti na snagu 1. listopada, njegova će se puna primjena u praksi osjetiti tek iduće godine. Razlog je jednostavan – Ministarstvo financija tek nakon tog datuma Vladi šalje paket podzakonskih akata bez kojih se zakon ne može provoditi, a upravo će oni definirati ključna pravila za izbor novih uprava i nadzornih odbora u državnim poduzećima
Prema zakonu, Vlada i Ministarstvo financija imaju rok od 180 dana za donošenje svih potrebnih propisa. Najvažniji među njima – kriteriji za izbor članova nadzornih odbora i uprava – moraju biti gotovi već u roku od 60 dana. To znači da će proces odabira i imenovanja u praksi krenuti tek početkom iduće godine, i to nakon dugog razdoblja čekanja.
U Ministarstvu financija tvrde da su svi nacrti podzakonskih akata već pripremljeni te da je riječ o ukupno deset dokumenata – četiri uredbe, četiri odluke Vlade i dva pravilnika. Oni bi trebali ubrzati promjenu modela upravljanja u tvrtkama u državnom portfelju, što je ujedno i jedan od zahtjeva koje Hrvatska mora ispuniti na putu prema članstvu u OECD-u, piše Poslovni dnevnik.
36 pravnih osoba od posebnog interesa
Država trenutno upravlja s 36 pravnih osoba od posebnog interesa, od čega 30 posluje kao trgovačka društva, dok je šest u drugim pravnim oblicima. One koje obavljaju tržišne djelatnosti morat će se dodatno uskladiti s novim kriterijima i preoblikovati u trgovačka društva.
U Ministarstvu financija jasno poručuju da će se cjelokupan upravljački sustav morati prilagoditi u roku od jedne godine, odnosno do listopada 2026. godine. To znači da bi sve uprave i nadzorni odbori u državnim tvrtkama do tada trebali proći kroz postupke izbora i imenovanja po novim pravilima.
Novi mandati od pet godina
Najveća promjena odnosi se na trajanje mandata članova uprava, koji će odsad biti imenovani na pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora. U velikim tvrtkama uprava će morati imati najmanje tri člana, dok će manje tvrtke moći funkcionirati s jednim ili više.
U mnogim poduzećima nova kadrovska rješenja već se nestrpljivo očekuju. Posljednjih godina Vlada je izbjegavala odobravati četverogodišnje mandate, upravo zbog najavljenih izmjena zakona, pa je niz poduzeća godinama funkcionirao s privremenim ili skraćenim mandatima, navodi Poslovni dnevnik.
Što s aktualnim menadžerima?
Jedno od otvorenih pitanja odnosi se na to hoće li svi sadašnji članovi uprava i nadzornih odbora morati na novi izbor odmah, neovisno o preostalom trajanju mandata. Ministarstvo financija upućuje na članak 79. zakona koji kaže da trenutni članovi nastavljaju obnašati dužnost do isteka mandata, ali najkasnije do imenovanja novih po pravilima novog zakona.
Drugim riječima, u praksi će sve ovisiti o dinamici donošenja podzakonskih akata i raspisivanju natječaja. Ipak, jasno je da će se u državnim poduzećima tijekom 2026. odvijati najveća kadrovska smjena posljednjih godina.