SKUPE INTELEKTUALNE USLUGE

Bujaju izdaci za zaposlene u državnim agencijama

novac, kune, banka

novac, kune, banka

Izvor: Cropix / Autor: Elvir Tabaković

Većina državnih agencija i zavoda potrošila je manje novca nego je planirano za 2011. godinu i manje novca nego u 2010. godini, pa je trošak tih institucija bio 1,03 milijarde kuna, odnosno 200 milijuna kuna manji nego godinu dana ranije. No onaj važniji dio zadataka, smanjenje troška zaposlenih, koji su i inače plaćeni bolje nego njihove kolege koji rade u ministarstvima, te rezanje troška intelektualnih usluga u godinu dana, pretvorio se u svoju suprotnost

Prošla je Vlada ukidala i spajala agencije i tako smanjila njihov broj za dvadesetak, ali trošak zaposlenih veći je za deset posto nego godinu dana ranije, a trošak intelektualnih usluga koje te agencije plaćaju porastao je za 128 posto u odnosu na prethodnu godinu, piše Novi list

U 2011. godini, unatoč padu ukupnih troškova agencija, njihovi su zaposleni koštali 485 milijuna kuna, odnosno 51 milijun kuna više nego godinu dana ranije. Istovremeno su na intelektualne usluge potrošili 103,73 milijuna kuna, što znači da su gotovo na svake četiri kune koje su isplatili svojim zaposlenima jednu dali vanjskim suradnicima koji su za njih obavljali poslove. U 2010. godini trošak intelektualnih usluga bio je tek 45 milijuna kuna.

Kad je Vlada u 2010. počela, a u 2011. godini nastavila rezati broj agencija, jedna od glavnih zamjerki bila je ta da se, bez kontrole države, na intelektualne usluge i ugovore o djelu troši iznos koji i do 20 posto pokriva troškove zaposlenih u pojedinoj agenciji. Uz to, objavljivalo se kako su još u ljeto 2010. godine započeli pregovori s predstavnicima zaposlenih po agencijama da bi se smanjili njihovi koeficijenti i osnovice, odnosno plaće, a sve da bi se po primanjima barem približili zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama. Vladine prijetnje očito ni u jednoj agenciji nikoga nisu zaplašile jer su, unatoč smanjenju svojih proračuna, u prosjeku za šestinu povećali izdatke za zaposlene, a intelektualne usluge naprosto su nabujale.

Većina agencija pri tome nije vodila računa ni o zakonu koji kaže da u institucijama koje se financiraju novcem iz državnog proračuna ne smije na trošak vanjske suradnje potrošiti iznos koji prelazi dva posto ukupnog troška za zaposlene. Na to je u više navrata u svojim izvješćima upozoravala i Državna revizija, a gotovo uvijek na njezinoj listi prozvanih našle bi se pojedine agencije i Ministarstvo prometa i veza.


U pojedinim agencijama tako je trošak intelektualnih usluga u 2011. godini dosegnuo čak i do 50 posto ukupnog troška zaposlenih. Takav je primjer Hrvatska akreditacijska agencija, koju su njezini zaposleni koštali 4,271 milijun kuna, a na intelektualne je usluge potrošila 2,575 milijuna kuna. Isto je i u Agenciji za zaštitu okoliša, koja je od 15,2 milijuna kuna, koliko je iznosio njezin prošlogodišnji proračun, na zaposlene potrošila 7,54 milijuna kuna, a na intelektualne usluge 4,5 milijuna kuna.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi potrošila je na svoje zaposlene 68 milijuna kuna, deset milijuna kuna više nego u 2010. godini, ali za još 11,42 milijuna kuna kupila je i intelektualne usluge, čiji je trošak tri puta veći nego 2010, iako je bila među onima koje je vlada Jadranke Kosor prozivala zbog troška intelektualnih usluga.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi