Slučaj se dogodio na autocesti A-7 između San Roquea i Algecirasa, u španjolskoj pokrajini Cádiz. Na toj je dionici bio postavljen radar za mjerenje prosječne brzine, odnosno sustav koji kamerama bilježi ulazak i izlazak automobila iz kontrolirane zone te na temelju vremena prolaska računa njegovu prosječnu brzinu.

Problem nije bio u principu rada radara, nego u puno jednostavnijoj stvari - radar i prometni znak nisu se slagali oko toga koliko je brzo uopće dopušteno voziti.

Vozači su na cesti vidjeli znak koji je dopuštao 100 km/h. Sustav za kažnjavanje, međutim, primjenjivao je ograničenje od 80 km/h.

Stigle su mu kazne od 300 i 100 eura

Pogrešku je otkrio zaposlenik tvrtke Arreza Seguros. Spornom dionicom prošao je 22. rujna, a zatim ponovno 15. listopada 2025. godine. Nakon obje vožnje stigle su mu kazne jer je radar utvrdio da je prekoračio granicu od 80 km/h.

Jedna kazna iznosila je 300 eura, a druga 100 eura.

Vozač ih nije prihvatio. U žalbi je upozorio na vrlo jednostavan problem - ako prometni znak vozaču govori da smije voziti 100 km/h, ne može ga se istodobno kažnjavati zato što je automatizirani sustav podešen na 80 km/h.

Slučaj je završio pred španjolskom Glavnom upravom za promet, DGT-om, koja je pregledala dokumentaciju i vozaču dala za pravo.

U dvije odluke od 5. ožujka DGT je zaključio da u konkretnim slučajevima nije bilo osnove za izricanje sankcije, pa je obje kazne službeno opozvao.

Drugim riječima, nije problem bio u tome da je radar pogrešno izračunao brzinu automobila. Problem je nastao još prije mjerenja - vozač i radar nisu dobili isto ograničenje brzine.

Problem je mogao pogoditi puno više vozača

Slučaj je otvorio mnogo veće pitanje jer kažnjeni vozač nije bio jedini koji je tom dionicom prolazio otkako je novi sustav postavljen.

Canal Sur izvijestio je da su radari uvedeni u kolovozu 2025. te da su od tada kazne dobile stotine vozača, dok je problem s različitim ograničenjima naknadno priznat. Taj medij navodi i da će se iznosi nepravilno izrečenih sankcija vraćati pogođenim vozačima.

Iz Arreza Segurosa također su upozorili da bi moglo postojati mnogo ljudi koji su takve kazne već jednostavno platili, ne znajući da je sustav primjenjivao drukčije ograničenje od onoga koje su vidjeli na cesti.

To je posebno zanimljivo kod radara za mjerenje prosječne brzine. Za razliku od klasičnog uređaja koji brzinu zabilježi u jednoj točki, ovaj sustav prepoznaje registarsku oznaku automobila na početku i završetku kontrolirane dionice. Računalo zatim uspoređuje vrijeme prolaska i izračunava prosječnu brzinu.

Ako sustav pritom kao dopuštenu brzinu koristi pogrešan podatak, svaki automobil koji se potpuno legalno kreće između stvarnog i pogrešno unesenog ograničenja može izgledati kao prekršitelj.

U ovom slučaju razlika je bila čak 20 km/h.

Pogrešku je morao otkriti kažnjeni vozač

Možda je najzanimljiviji dio cijele priče to što problem nije prvo otkrila prometna uprava, nego čovjek kojem su kazne stigle.

Da ih je jednostavno platio, moguće je da neusklađenost između znaka i radara još neko vrijeme ne bi bila otkrivena.

Nakon njegove žalbe DGT je dvije konkretne sankcije povukao, a slučaj je postao upozorenje drugim vozačima na istoj dionici da pažljivo pregledaju kazne koje su eventualno dobili.

Vozač se tako našao u neobičnoj situaciji: Na cesti mu je službeni prometni znak govorio jedno, a državni sustav za nadzor brzine nešto sasvim drugo.

Na kraju je presudilo ono što je automobilist mogao vidjeti pred sobom - znak s ograničenjem od 100 km/h.