Riječ je o odredbi koja se lako previdi jer se ne odnosi na brzinu, pretjecanje, parkiranje ili neku drugu uobičajenu prometnu situaciju. Ipak, pravilo postoji godinama i vrijedi za vozače koji se sa zemljanih cesta, gradilišta i sličnih površina uključuju na prometnice sa suvremenim kolničkim zastorom.

Posebno je zanimljivo što zakon pritom ne govori isključivo o kamionima, traktorima ili građevinskim strojevima. Obveza se odnosi na vozača vozila koje se u opisanim okolnostima uključuje u promet, pa može obuhvatiti i vlasnike osobnih automobila.

Što točno propisuje hrvatski zakon?

Članak 45. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama vrlo je jasan:

'Vozač koji se vozilom sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom obvezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača.'

Za vozača koji ne postupi prema toj odredbi stavak 5. istog članka predviđa novčanu kaznu od 130 eura.

Drugim riječima, nije dovoljno samo provjeriti dolaze li druga vozila, uključiti pokazivač smjera i sigurno se uključiti na asfalt. Zakon propisuje i obvezu uklanjanja blata s kotača.

To može biti posebno važno nakon obilnih kiša, kada se zemljane ceste i prilazi gradilištima pretvaraju u blatnjave površine, a kotači vozila lako pokupe velike količine zemlje.

Zašto je blato na kotačima problem?

Razlog takve odredbe povezan je sa sigurnošću prometa.

Kada automobil, traktor ili kamion s blatnjavim kotačima izađe na asfalt, dio zemlje i blata može završiti na kolniku. To je osobito problematično na mokroj cesti, gdje sloj blata može dodatno smanjiti prianjanje guma.

Opasnost je posebno izražena za motocikliste, kojima neočekivano skliska površina u zavoju može predstavljati ozbiljan problem.

Blato također može prekriti dio prometne površine, otežati uočavanje oznaka na kolniku i stvoriti dodatne poteškoće ostalim sudionicima u prometu.

Zato svrha pravila nije održavanje automobila čistim, nego sprječavanje unošenja blata na cestu kojom se odvija promet.

Vrijedi li to i za običan osobni automobil?

Da, odredba nije ograničena samo na profesionalne vozače ili vozila koja izlaze s gradilišta.

Primjerice, vozač osobnog automobila koji nakon kiše izlazi s blatnjavog puta prema vikendici i uključuje se na asfaltiranu prometnicu također može biti obuhvaćen ovom obvezom.

Isto vrijedi za vozače koji koriste zemljane prilaze poljoprivrednim zemljištima, šumskim putovima ili drugim sličnim površinama.

No važno je razlikovati takve situacije od uobičajene vožnje automobilom na čijim se gumama nalazi malo prljavštine.

Zakon ne propisuje opću zabranu vožnje s prljavim gumama. Odnosi se na konkretan postupak uključivanja sa zemljane ceste, gradilišta ili slične površine na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom.

Morate li prati cijeli automobil?

Ne. Zakon ne zahtijeva pranje cijelog automobila niti propisuje obvezu odlaska u autopraonicu nakon svake vožnje makadamom.

Njegova je odredba usmjerena na uklanjanje blata s kotača prije uključivanja na asfaltiranu cestu.

To znači da je najvažnije spriječiti da se blato koje se nakupilo na kotačima prenese na kolnik.

Pritom treba voditi računa o vlastitoj sigurnosti. Vozilo je potrebno zaustaviti na mjestu na kojem se čišćenje može obaviti bez ugrožavanja drugih sudionika u prometu.

Zakon ne propisuje posebnu metodu čišćenja kotača, pa nije nužno imati visokotlačni perač ili neku drugu posebnu opremu. Bitno je ispuniti obvezu uklanjanja blata.

Kazna nije jedino na što treba paziti

Članak 45. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uređuje i druge obveze vozača prilikom uključivanja u promet.

Tako vozač koji izlazi iz garaže, dvorišta, parkirališta ili slične površine mora propustiti vozila i pješake koji se već kreću prometnicom na koju se uključuje.

Za kršenje te obveze također je predviđena kazna od 130 eura.

To su dvije različite obveze. Jedna se odnosi na sigurno uključivanje u promet i propuštanje drugih sudionika, a druga na uklanjanje blata s kotača prilikom izlaska sa zemljanih i sličnih površina.

Vozač zato mora voditi računa o objema kada se za to ispune zakonski uvjeti.

Pravilo koje se lako zaboravi

Ovaj propis posebno je zanimljiv jer se odnosi na situaciju koju mnogi vozači ne doživljavaju kao potencijalni prometni prekršaj.

Nakon vožnje makadamom ili blatnjavim putem većina će pozornost usmjeriti na sigurno uključivanje na glavnu cestu, a malo tko će razmišljati o tome mora li prethodno očistiti kotače.

No hrvatski zakon upravo to izričito zahtijeva.

Zato, ako nakon kiše izlazite s blatnjave zemljane ceste ili gradilišta, prije uključivanja na asfalt provjerite stanje kotača i uklonite blato. Tako nećete samo izbjeći moguću kaznu od 130 eura nego ćete smanjiti i rizik da za sobom na kolniku ostavite sklisku površinu opasnu za druge vozače.