Prekoračio je dopuštenu brzinu za samo jedan kilometar na sat i dobio novčanu kaznu. Već bi to bilo dovoljno da se zapita koliko su stroga pravila na autocesti kojom je vozio. No kada je pažljivije pogledao dokument, otkrio je nešto mnogo neobičnije. Prema podacima navedenima na kazni, radar ga uopće nije snimio na autocesti, nego usred Atlantskog oceana, tisućama kilometara od mjesta na kojem je navodno počinio prekršaj.
Neobičan slučaj dogodio se u Indiji, na autocesti Yamuna Expressway, koja povezuje područje Noide s Agrom. Vozač Anujeet Shivam objavio je 12. studenoga na društvenoj mreži X fotografiju prometne kazne koju je, prema vlastitim riječima, dobio zbog prekoračenja brzine od samo jednog kilometra na sat.
Na dionici na kojoj je ograničenje 100 km/h sustav mu je izmjerio 101 km/h. Za taj je prekršaj dobio kaznu od 2000 indijskih rupija, odnosno približno 19 eura.
No tek je tada primijetio detalj koji je cijelu priču pretvorio u internetski hit.
'Jedan kilometar na sat. Samo toliko'
Shivam nije skrivao nezadovoljstvo kaznom, a svoju je objavu uputio i prometnoj policiji.
'Dobio sam kaznu od 2000 rupija na autocesti Yamuna Expressway. Moja brzina: 101 km/h. Ograničenje: 100 km/h. Jedan kilometar na sat. Samo toliko', napisao je.
Zatim je upozorio na još neobičniji podatak.
'A kao dodatak, radar je zabilježio moju lokaciju na koordinatama 0° sjeverne geografske širine i 0° istočne geografske dužine. To je usred Atlantskog oceana', naveo je.
Na kraju je javno upitao policiju: 'Je li to doista način na koji funkcionira sigurnost prometa?'
Njegova objava ubrzo je privukla pozornost indijskih medija i izazvala raspravu o pouzdanosti automatiziranih sustava za nadzor brzine.
Prema dokumentu, vozio je usred oceana
Koordinate navedene na kazni doista odgovaraju vrlo neobičnom mjestu. Nulta geografska širina i nulta geografska dužina sijeku se u Atlantskom oceanu, u Gvinejskom zaljevu, uz zapadnu obalu Afrike.
Ta je točka poznata i pod neslužbenim nazivom Null Island, odnosno Nulti otok.
Iako ondje ne postoji stvarni otok, naziv se često koristi u računalnim sustavima i kartografiji za označavanje lokacije na kojoj se sijeku ekvator i početni meridijan.
Takve koordinate mogu se pojaviti i kada sustav nema ispravno zabilježenu geografsku lokaciju, primjerice zbog pogreške u prijenosu podataka, softverskog problema ili neuspješnog očitavanja GPS položaja.
U ovom slučaju nije službeno potvrđeno zbog čega su se upravo te koordinate našle na dokumentu.
Međutim, jasno je da one ne odgovaraju autocesti Yamuna Expressway, koja se nalazi u sjevernoj Indiji.
Policija mu odgovorila, ali nije objasnila pogrešku
Nakon što je Shivam objavio fotografiju kazne, označio je prometnu policiju Noide i savezne države Uttar Pradesh, tražeći objašnjenje.
Policija Noide odgovorila mu je kratkom porukom i uputila ga da nazove službeni broj za prigovore na elektroničke prometne kazne.
'Molimo vas da nazovete službu za pomoć u vezi s elektroničkim kaznama', poručili su.
Međutim, u javno dostupnom odgovoru nije objašnjeno kako su se na kazni pojavile koordinate Atlantskog oceana niti je potvrđeno hoće li dokument biti poništen.
Zasad nema ni potvrde da je vozač platio kaznu ili da je njegov eventualni prigovor prihvaćen.
Može li se doista kazniti vozača zbog samo 1 km/h?
Slučaj je otvorio još jedno pitanje - može li prekoračenje brzine od samo jednog kilometra na sat biti dovoljno za novčanu kaznu?
Dio korisnika društvenih mreža smatra da je kažnjavanje zbog tako malog prekoračenja pretjerano, dok drugi upozoravaju da je propisano ograničenje najveća dopuštena brzina, a ne preporučena brzina vožnje.
U raspravi su se pojavile i tvrdnje o mogućoj toleranciji mjernih uređaja od pet posto, zbog čega su neki korisnici doveli u pitanje opravdanost kazne.
No važno je razlikovati komentare na društvenim mrežama od službenog tumačenja propisa. Iz dostupnih informacija nije potvrđeno je li u konkretnom slučaju primijenjena odgovarajuća tolerancija mjerenja niti predstavlja li izmjerenih 101 km/h konačnu brzinu nakon svih propisanih korekcija.
Sama pogrešna lokacija također ne dokazuje da je radar netočno izmjerio brzinu. To su dva različita podatka, a njihova pouzdanost mora se zasebno provjeriti.
Što je s radarima u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se pri mjerenju brzine primjenjuju propisane sigurnosne razlike koje se oduzimaju od izmjerene brzine.
Prema hrvatskom Pravilniku o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu, za izmjerene brzine do 100 km/h sigurnosna razlika iznosi 10 km/h, dok se za brzine veće od 100 km/h oduzima deset posto izmjerene vrijednosti.
To znači da se u Hrvatskoj vozaču ne bi smjela obračunati kazna za prekoračenje od samo jednog kilometra na sat ako je riječ o brzini utvrđenoj radarom prije primjene propisane sigurnosne razlike.
Naravno, hrvatska pravila ne mogu se automatski primijeniti na slučaj iz Indije, gdje vrijede drukčiji propisi i postupci.
Jedna pogreška otvorila mnogo pitanja
Slučaj Anujeeta Shivama pokazuje koliko je važno da automatizirani sustavi za nadzor prometa ispravno bilježe ne samo brzinu nego i sve ostale podatke potrebne za utvrđivanje prekršaja.
Pogrešna geografska lokacija ne znači nužno da je cijeli postupak nevaljan, ali svakako otvara pitanje točnosti dokumentacije i mogućnosti njezine provjere.
Za sada je poznato da je vozač dobio kaznu zbog navodnog prekoračenja brzine od jednog kilometra na sat, da su na dokumentu navedene koordinate Atlantskog oceana i da ga je policija uputila na službu za prigovore.
Hoće li kazna na kraju biti poništena, tek treba vidjeti.
A cijeli slučaj ostaje neobičan podsjetnik da se u digitaliziranom sustavu prometnog nadzora ponekad može dogoditi pogreška koja automobil s indijske autoceste, barem na papiru, premjesti usred oceana.
