Doživjeli ste prometnu nesreću koju niste skrivili, osiguranje je platilo popravak, a automobil je ponovno u besprijekornom stanju. Čini se da je priča završena. No postoji jedan problem o kojem mnogi vozači ne razmišljaju - njihov automobil, iako stručno popravljen, na tržištu možda više ne vrijedi koliko je vrijedio prije sudara. A taj gubitak može biti osnova za dodatnu odštetu.
Da nije riječ samo o teorijskoj mogućnosti, pokazuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu iz studenoga 2025. godine. Sud je prihvatio da vlasnica automobila ima pravo na naknadu umanjene tržišne vrijednosti vozila, iako je automobil bio popravljiv, a osiguravajuće društvo već joj je isplatilo veći dio naknade po toj osnovi.
U konkretnom slučaju sudski vještak utvrdio je da je automobil zbog prometne nesreće izgubio 657,66 eura tržišne vrijednosti. Budući da je osiguravatelj prethodno isplatio 633,84 eura, sud mu je naložio isplatu preostala 23,84 eura, uz pripadajuće zatezne kamate.
Zašto popravljeni automobil može vrijediti manje?
Na prvi pogled čini se nelogičnim da vozilo koje je kvalitetno popravljeno i dalje predstavlja financijski gubitak za vlasnika. No tržište rabljenih automobila funkcionira drukčije.
Kupac će u pravilu radije odabrati automobil koji nikada nije bio ozbiljnije oštećen nego identičan model koji je sudjelovao u prometnoj nesreći. Čak i ako su oba vozila tehnički ispravna, njihova tržišna vrijednost ne mora biti jednaka.
U spomenutom sudskom postupku vještak je objasnio da su na vrijednost vozila utjecali i sami zahvati potrebni za popravak.
Automobil je morao biti ravnan i centriran, a pojedini dijelovi ponovno zavarivani i lakirani. Vještak je upozorio da takvi zahvati mogu utjecati na trajnost i kvalitetu pojedinih dijelova u usporedbi s izvornim tvorničkim stanjem.
Usto, automobil koji je sudjelovao u prometnoj nesreći može biti manje privlačan budućim kupcima, čak i kada je popravak izveden stručno.
Što kaže hrvatski zakon?
Pravna osnova nalazi se u Zakonu o obveznim odnosima.
Članak 1085. propisuje da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je postojalo prije nastanka štete. Ako se time šteta ne otkloni u potpunosti, odgovorna osoba mora nadoknaditi i preostali dio štete u novcu.
Članak 1090. dodatno propisuje načelo potpune naknade, prema kojem oštećenika treba dovesti u materijalni položaj u kojem bi bio da štetni događaj nije nastao.
Drugim riječima, plaćeni popravak ne mora nužno značiti da je nadoknađena sva stvarno nastala šteta.
Upravo se na te odredbe pozvao zagrebački sud kada je prihvatio zahtjev vlasnice automobila za naknadu umanjene vrijednosti.
Ne morate nužno prodati automobil da biste dokazali gubitak
Posebno je zanimljiv još jedan detalj iz presude.
Osiguravajuće društvo osporavalo je zahtjev, među ostalim tvrdeći da je riječ o šteti koja još nije nastala, odnosno o mogućem budućem gubitku koji se možda nikada neće ostvariti.
Sud takav argument nije prihvatio.
Na temelju nalaza vještaka zaključio je da je umanjenje vrijednosti vozila već nastalo zbog oštećenja i potrebnih popravaka.
To znači da u okolnostima kakve su utvrđene u tom predmetu nije bilo nužno čekati prodaju automobila kako bi se utvrdilo da je njegova tržišna vrijednost smanjena.
Kako dokazati da je automobil izgubio vrijednost?
Važno je naglasiti da dodatna naknada nije automatska posljedica svake prometne nesreće.
Potrebno je dokazati stvarno umanjenje tržišne vrijednosti vozila. Pritom mogu biti važni njegova starost, kilometraža, vrsta i opseg oštećenja, izvedeni popravci te tržišna vrijednost usporedivih automobila.
U zagrebačkom predmetu vozilo je u trenutku nesreće bilo staro manje od devet mjeseci, a vještak je u obzir uzeo i način popravka te druge relevantne okolnosti.
Vozač koji smatra da je njegovo vozilo nakon nesreće izgubilo vrijednost može zatražiti neovisnu stručnu procjenu i osiguravajućem društvu podnijeti obrazložen odštetni zahtjev.
Ako osiguravatelj osporava zahtjev ili ponuđeni iznos, oštećenik može podnijeti pisani prigovor. Prema uputama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), osiguravajuće društvo na prigovor mora odgovoriti u roku od 15 dana.
Pritom treba voditi računa i o sadržaju eventualne nagodbe, osobito ako se njome oštećenik odriče daljnjih potraživanja.
Najvažnija poruka za vozače zato je jednostavna - nakon prometne nesreće šteta ne mora završiti onoga trenutka kada automobil izađe iz servisa. Ako je unatoč popravku izgubio dio tržišne vrijednosti, postoji pravna mogućnost traženja naknade i za taj gubitak, ali njezina osnovanost i visina ovise o okolnostima konkretnog slučaja.