Rabljeni dizelski automobili na pojedinim europskim tržištima počeli su ozbiljno gubiti vrijednost. U Norveškoj su cijene pale i do 21 posto, što otvara zanimljivo pitanje za hrvatske vozače: Je li napokon došlo vrijeme za povoljniju kupnju dizelaša iz inozemstva? Iako brojke na prvi pogled djeluju primamljivo, situacija u Njemačkoj, odakle se u Hrvatsku uvozi velik broj rabljenih automobila, zasad je znatno drukčija.

Prema podacima norveške aukcijske platforme Nettbil, rabljeni dizelaši u trećem tromjesečju 2026. prodavali su se po cijenama 18 posto nižima nego u istom razdoblju prošle godine. Još veći pad bilježi oglasnik Finn, na kojem su tražene cijene između prvog i trećeg tromjesečja pale čak 21 posto.

Važno je pritom razlikovati dvije vrste podataka. Nettbil prati cijene po kojima su automobili doista prodani, dok Finn bilježi iznose koje prodavatelji traže u oglasima. To znači da pad od 21 posto ne predstavlja nužno stvarno pojeftinjenje svakog dizelskog automobila.

Zašto dizelaši u Norveškoj toliko gube vrijednost?

Norveška je specifično tržište na kojem električni automobili već godinama dominiraju prodajom novih vozila. Kupci imaju velik izbor električnih modela, a porezna politika i troškovi korištenja dodatno utječu na njihovu odluku.

U takvom okruženju rabljeni dizelaši sve teže pronalaze kupce, što može stvarati pritisak na njihove cijene.

Međutim, norveški primjer ne može se jednostavno preslikati na ostatak Europe. U mnogim državama dizelski automobili i dalje su popularni, osobito među vozačima koji prelaze velike udaljenosti i često koriste autoceste.

A što se događa u Njemačkoj?

Za hrvatske kupce mnogo je zanimljivije njemačko tržište. Ondje su cijene rabljenih dizelaša također pale, ali ni približno toliko kao u Norveškoj.

Prema podacima platforme AutoScout24, prosječna oglašena cijena rabljenog dizelskog automobila u rujnu 2026. iznosila je oko 27.000 eura. To je četiri posto manje nego godinu ranije.

Drugim riječima, dizelaši u Njemačkoj gube vrijednost, ali zasad nema znakova masovne rasprodaje.

Pritom prosječna cijena ne otkriva cijelu priču. U istu statistiku ulaze mali gradski automobili, obiteljski karavani, SUV-ovi i skupi premium modeli. Pojedini automobili mogu pojeftiniti znatno više od prosjeka, dok drugi i dalje dobro drže cijenu.

Zato je pri kupnji korisnije pratiti konkretan model, godište, kilometražu i opremu nego se oslanjati samo na opće tržišne podatke.

Isplati li se sada uvesti dizelaša u Hrvatsku?

Pad cijena na njemačkom tržištu mogao bi otvoriti zanimljive prilike, ali treba računati na dodatne troškove.

Osim cijene automobila, hrvatski kupac mora uračunati prijevoz, posebni porez na motorna vozila (PPMV), postupak utvrđivanja sukladnosti, naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima i troškove registracije.

Posebno je važan PPMV, čiji iznos ovisi, među ostalim, o vrijednosti vozila, emisiji CO2 i starosti automobila. Kod nekih modela dodatna davanja mogu pojesti velik dio uštede ostvarene kupnjom u Njemačkoj.

Zato automobil koji u njemačkom oglasniku izgleda nekoliko tisuća eura jeftinije od usporedivog primjerka u Hrvatskoj ne mora nužno biti povoljnija kupnja kada se zbroje svi troškovi.

Dizel još nije rekao posljednju riječ

Unatoč elektrifikaciji, dizelski motor i dalje može biti dobar izbor za vozače koji godišnje prelaze mnogo kilometara, osobito na otvorenoj cesti i autocestama.

No pri kupnji rabljenog dizelaša treba posebno pripaziti na servisnu povijest, stvarnu kilometražu i stanje skupih komponenti poput turbopunjača, sustava ubrizgavanja, DPF-a i sustava za obradu ispušnih plinova.

Niska kupovna cijena malo znači ako automobil ubrzo nakon kupnje zahtijeva nekoliko tisuća eura ulaganja.

Norveški podaci pokazuju koliko se brzo vrijednost dizelskih automobila može promijeniti na tržištu koje se snažno okrenulo elektrifikaciji. Njemačka zasad ne slijedi isti tempo, ali i ondje su cijene krenule prema dolje.