Nakon mjesec dana rata na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte, nordijske zemlje sve ozbiljnije posežu za energetskim subvencijama i poreznim olakšicama kako bi ublažile udar na građane.
U Švedskoj se sada prvi put otvoreno govori i o mogućnosti ograničenja prodaje goriva na benzinskim postajama ako se kriza dodatno produbi.
vezane vijesti
Na takav scenarij upozorila je švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson, koja je u razgovoru za Aftonbladet poručila da vlasti zasad ne vide neposrednu opasnost, ali da bi daljnji snažan rast cijena nafte mogao dovesti i do poremećaja u opskrbi.
'Ako kriza potraje, suočit ćemo se s visokim cijenama, a možda i s problemima u dostupnosti goriva. Trenutačno još nismo u toj fazi, ali ako cijena nafte drastično poraste, nije isključena ni nestašica', rekla je Svantesson.
Dodala je i da je teško procijeniti daljnji razvoj situacije, osobito zbog nepredvidivosti američke politike.
'Nažalost, ne znamo što Donald Trump zapravo misli. Čini se da iz dana u dan ima drukčije motive. Ne vjerujem da je planirao ovako dugotrajnu akciju. Čak i ako se SAD povuče iz rata, to ne znači da će kriza odmah završiti', poručila je.
Švedska vlada već je najavila ograničene porezne olakšice na fosilna goriva koje bi trebale stupiti na snagu 1. svibnja. Prema sadašnjem planu, benzin bi pojeftinio za šest centi po litri, a dizel za dva centa. U Stockholmu pritom ističu da bi za ozbiljnije smanjenje poreznog opterećenja trebalo ishoditi odobrenje Europske komisije, što bi moglo trajati mjesecima.
Norveška ukida cestarine
U Norveškoj su oporbene stranke izborile parlamentarnu raspravu o privremenom ukidanju naknada za cestarine. Ta bi mjera, ako bude potvrđena, od 1. svibnja do 1. rujna trebala sniziti cijene benzina i dizela na postajama za oko 50, odnosno 40 centi po litri.
Vladajući socijaldemokrati upozorili su da bi takav potez mogao narušiti proračunsku stabilnost i ugroziti klimatske ciljeve zemlje. Procjenjuje se da bi četveromjesečno ukidanje cestarina državni proračun stajalo oko 600 milijuna eura.
Trenutačne cijene goriva u Norveškoj dodatno potiču nezadovoljstvo javnosti. Litra benzina stoji oko 26,6 kruna, a dizela oko 27,2 krune, što je približno 2,38 i 2,45 eura po litri.
'Ovo je potpuno suludo. U zemlji poput Norveške ne bi smjelo biti normalno da polovicu cijene goriva čine porezi. Ovo što političari sada nude nije dovoljno - porez na gorivo treba ukinuti', izjavio je za norvešku javnu televiziju poduzetnik Jan-Erik Rafoss.
Rafoss tvrdi da su mu mjesečni troškovi goriva za flotu od šest kamiona porasli za gotovo 10.000 eura.
Danska čeka novu vladu, Finska zasad bez poteza
U Danskoj se sve glasnije uspoređuju potezi susjednih zemalja, pa i dio medija i javnosti traži slične porezne olakšice. No zasad nema izgleda za brzu reakciju jer zemlja još ima tehničku vladu, dok traju pregovori o formiranju nove parlamentarne većine nakon prošlotjednih izbora.
Zbog toga donošenje konkretnih mjera za snižavanje cijena goriva trenutačno nije realno.
Danski TV2 nedavno je izračunao i koliko se razlika u cijeni energije odražava na vozače. Prema toj analizi, vlasnici električnih automobila koji imaju kućni punjač s energijom u vrijednosti od 100 danskih kruna, odnosno nešto više od 13 eura, mogu prijeći 378 kilometara. S druge strane, za isti iznos benzina ili dizela prema aktualnim cijenama moguće je prijeći tek 102 kilometra.
Isti medij navodi i da je cijena barela nafte Brent oko 50 dolara viša nego prije izraelsko-američkog napada na Iran.
