U prometu na razini EU-a ništa više neće biti isto jer je 21. veljače Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta prihvatio radikalan prijedlog promjena
Kako danas prenosi Jutarnji list, sigurnost u prometu mogla bi doživjeti velike promjene, koje će utjecati na sve sudionike u prometu, kao i na automobilsku industriju u cjelini.
Prijedlog punog imena 'Uredbe o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni' ovaj je odbor prihvatio prije tjedan dana. Prema istraživanjima na razini EU-a, na gradskim prometnicama je 37 posto nesreća sa smrtnim posljedicama, na seoskim putovima 55 posto, a na autocestama je osam posto prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i u najvećem dijelu razlog nesreća u kojima su smrtno stradali je prevelika brzina. Smatra se da bi se smanjenjem ograničenja brzine za samo jedan kilometar godišnje na razini EU-a spasilo 2100 ljudskih života.
Da je to sve još prilično daleko od praktične primjene, govori i dosadašnja praksa, jer uobičajene procedure u ovakvim slučajevima mogu potrajati prilično dugo.
Ako i prođe ovaj prijedlog, proizvođači automobila će morati u nekoliko sljedećih godina serijski ugrađivati u automobile Intelligent Speed Assistance (ISA), sustav za ograničenje brzine, sustave za pomoć vozaču, koji uključuju automatsko kočenje u nuždi (AEB) s detekcijom pješaka i biciklista, sustav upozorenja za prelaženje u suprotnu traku te uređaje koji snimaju događaje unutar automobila. Predloženo uvođenje alkotestera zasad nije prošlo, iako je alkohol uzrok ogromnog broja nesreća u prometu.
Osim toga, svi bi automobili morali imati ugrađen GPS sustav i kamere za prepoznavanje prometnih znakova ograničenja brzine na pojedinoj dionici.
Prema ovom prijedlogu, bit će obvezno uvođenje crnih kutija u svakom automobilu, a njima bi se trebala snimati i događanja unutar kabine automobila. No, čini se, ni ovaj prijedlog neće biti jednostavno provesti u stvarnosti jer je zakonodavstvo pojedinih zemalja EU-a još prilično razjedinjeno i često dijametralno suprotno.
Da nešto treba mijenjati, posve je izvjesno, osobito standarde sigurnosti vozila, koji se nisu mijenjali još od 2009. godine. Ni uobičajeni crash testovi neće više biti isti. Morat će biti puno stroži od postojećih.
Direktor Vijeća Antonio Avenoso tvrdi kako 'ovaj zakon predstavlja veliki korak naprijed za sigurnost cestovnog prometa u Europi i može spasiti 25.000 života od 2022. do 2037. godine'. Prema njegovim riječima, Vijeće se zalaže da zakon na snagu stupi što prije kako bi se automobili s novim obveznim sigurnosnim sustavima što prije počeli proizvoditi.
AKO STE PROPUSTILI:
