Emisija Nedjeljom u dva još nije niti završila a novinari su već dobili informaciju da je Jasmina Jovev radila u kampanji pred lokalne izbore na strani HDZ-a. Nije se prva rasprava povela oko ogromnih i dvojbenih županijskih računa ili pitanja je li Lovrić Merzel kradljivica proračunskog novca, što radi DORH i hoće li ju premijer Milanović izbaciti iz stranke... Ne, ispostavilo se da je puno važnije pitanje tko je ta Jovev da tako govori o županici. Klasični podanički sindrom...

Ubrzo je HZZO provjeravao je li njezino dijete zaista bolesno, odnosno je li bolovanje Jasmine Jovev zakonito. Zašto se Jovev tako izložila medijskom senzacionalizmu i zlobnim komentarima ako ne misli da čini ispravnu stvar i prijavljuje kriminal? Na kraju krajeva, lažne kaznene prijave su kazneno djelo zbog kojih može i završiti u zatvoru.

Zašto javnost nekad ima veću potrebu secirati zviždača umjesto da ga zaštiti? Kada već nismo na tom stupnju razvoja, zašto nemamo zakon koji nas na taj razvoj tjera? Hrvatska još nije donijela Zakon o zviždačima, a u Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju nam da su njihove analize pokazale da je veći prioritet u ovom trenutku poraditi na primjeni već postojećih odredbi o zaštiti zviždača u različitim zakonima (Kazneni zakon, Zakon o državnim službenicima, Zakon o zaštiti tajnosti podataka...)

'Tijekom ove godine razmotrit ćemo treba li neke odredbe mijenjati, dorađivati, napisati novi zakon ili naprosto raditi samo na provedbi. U tome će svi doprinosi nevladinih organizacija biti dobrodošle', rekli su za tportal u Ministarstvu pravosuđa.

Da imamo Zakon o zviždačima, točno bismo znali kako se moramo ponašati prema osobama koje su bile hrabre otkriti kriminal i zbog toga ugroziti sebe i svoju obitelj. Tako smatra autor već napisanog zakonskog prijedloga Dražen Gorjanski, osječki stručnjak za javno zdravstvo.

'Zviždači su formalno zaštićeni iz više izvora, ali ni jedan u cjelini ne pokriva ta pitanja. Iz sudbine naših zviždača vidimo da je ta zaštita samo formalna', kaže Gorjanski i naglašava da je Europska komisija izdala preporuku da se napiše jedinstven zakon za cijelu Europsku uniju koji bi omogućio stvarnu zaštitu zviždača. On je jedan takav zakon već napisao, ali ga u Saboru još ignoriraju.

'Želimo da se zviždača, nakon istupa u javnost, ne povlači po novinama s njegovom intimom ili bolovanjem', napominje Gorjanski. Njegov zakonski prijedlog zato predviđa uvođenje institucije pravobraniteljaza zaštitu zviždača koji bi koordinirao sve nadležne institucije (policiju, DORH, poreznu upravu, HZZO…) i brinuo se za zaštitu osobe koja je prijavila nepravilnosti.

U njegovu zakonskom prijedlogu zapriječene su i rigorozne kazne za sve koji se pokušaju 'osvetiti' zviždaču, pa čak i medijima koji se nađu pozvanim kopati po intimi prokazatelja kriminala.

'Zviždač bi imao status i zaštitu kao službena osoba jer kazne za napad na službenu osobu puno su veće nego obične kazne', kaže Gorjanski.

Ističe da je problem zviždača svugdje u svijetu otprilike jednako nepovoljan, samo što, primjerice u SAD-u, postoje jaki zakoni i rigorozne kazne pa se svi boje napadati građansku hrabrost.

'Zviždač i njegova obitelj moraju biti zaštićeni pa i onda kada se ispostavi da prijava nije utemeljena. Ako je postojala opravdana sumnja u kriminal, prijava zviždača je također opravdana i zviždač zbog toga ne bi smio snositi nikakve posljedice', pojašnjava Gorjanski.

Kaže da bi prema njegovom prijedlogu zviždač trebao imati status poput statusa branitelja Domovinskog rata: 'Kao što su se branitelji borili za neovisnost, tako se i zviždači bore za pravedniji sustav. Zato, ako zviždač ostane bez posla, na sljedećem javnom natječaju imao bi prednost pri zapošljavanju. Naravno, kada bi od pravobranitelja dobio službeni status zviždača. To bi bila stvarna zaštita.'

Zviždači bi, prema Zakonu o zviždačima, dobili potvrdu da su dokazani vrijedni članovi društva. Gorjanski kaže da je prijedlog poslao svim saborskim odborima i kubovima, no samo su ih Laburisti odlučili podržati.

Mimo Sabora, predsjednik Republike Ivo Josipović zainteresiran je za prijedlog zakona te je najavio da će prva sljedeća sjednica Vijeća za socijalnu pravdu biti posvećena upravo tom zakonskom rješenju. Još samo treba uvjeriti vladajuću koaliciju da bi taj zakon bio veliki korak naprijed u unapređenju ljudskih prava, ali i borbe protiv kriminala. Možda bi onda, čak i oni građani koji se najviše boje progovoriti, dobili nadu da i oni mogu učiniti nešto bolje za sebe, ali i za društvo u kojem žive.