Osim što otežavaju slušanje, ta stanja mogu utjecati na san, koncentraciju i raspoloženje, a povezuju se i s povećanim rizikom od padova te ubrzanog kognitivnog propadanja.

Kad se govori o gubitku sluha, većina ljudi pomisli na postupan nestanak zvukova iz okoline. No jedan od najčešćih ranih znakova zapravo je teško praćenje razgovora, osobito u bučnim prostorima. Stručnjaci upozoravaju da gubitak sluha i tinitus (neugodno zvonjenje, zujanje ili šum u ušima) često nastaju zbog starenja ili dugotrajne izloženosti buci, prenosi Science Daily.

Susan Bianco (87) iz Lancastera primijetila je prve promjene kada su joj razgovori postali sve zahtjevniji. Često je molila supruga da ponovi ono što je rekao, a posebno joj je teško bilo pratiti razgovore u većim skupinama. 'Vrlo mi je teško čuti nešto u većoj skupini ljudi. Ako drugi razgovaraju, ne mogu razumjeti što govori osoba koju pokušavam slušati', rekla je. Kasnije je počela primjećivati i zujanje u ušima, osobito kada bi bila umorna.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), oko 13 posto odraslih ima poteškoće sa sluhom, a taj udio među starijima od 65 godina raste na 27 posto. Oko deset posto odraslih pati i od tinitusa.

'Starenje ne možemo zaustaviti, ali možemo poduzeti korake da bismo očuvali sluh i smanjili rizik od razvoja gubitka sluha i tinitusa', kaže audiologinja Jackie Price iz zdravstvenog sustava Penn State Health.

Što je tinitus?

Tinitus je pojava zvuka bez vanjskog izvora. Ljudi ga najčešće opisuju kao zvonjenje, zujanje, šištanje ili šum u jednom ili oba uha. 'Kod nekih ljudi taj je zvuk stalan i vrlo neugodan te im značajno narušava produktivnost i kvalitetu života', ističe Price. Zvukovi ne dolaze iz okoline, već nastaju zbog poremećaja u komunikaciji između uha i mozga.

Prema njezinim riječima, tinitus je često među prvim pokazateljima oštećenja sluha. Proces najčešće počinje u pužnici, dijelu unutarnjeg uha u kojem se nalaze osjetilne dlačice zadužene za pretvaranje zvučnih vibracija u signale koje obrađuje mozak. Kada se te osjetljive stanice oštete, prijenos informacija postaje slabiji, a mogu se pojaviti i fantomski zvukovi karakteristični za tinitus.

Posljedice ne ostaju ograničene samo na sluh. Istraživanja pokazuju da su gubitak sluha i tinitus povezani s problemima spavanja, slabijom koncentracijom, depresijom, bržim kognitivnim propadanjem i većim rizikom od padova.

Kako zaštititi sluh?

Jedan od najučinkovitijih načina zaštite sluha jest smanjenje izloženosti glasnoj buci. Price preporučuje korištenje zaštite kada razina buke prelazi 85 decibela, primjerice na koncertima i sportskim događajima te prilikom vatrometa ili rada s električnim alatima.

Čepići za uši i zaštitne slušalice trebali bi imati oznaku smanjenja buke od najmanje 22 decibela, a za učinkovitu zaštitu važno ih je i pravilno koristiti.

Mogućnosti liječenja

Iako ne postoji lijek koji može potpuno izliječiti gubitak sluha ili tinitus, terapije mogu ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.

U slučaju gubitka sluha često se preporučuju slušna pomagala te se koristi terapija preoblikovanja tinitusa (Tinnitus Retraining Therapy), koja kombinira savjetovanje i zvučnu terapiju.

Bianco je nedavno započela s takvom terapijom i danas nosi slušna pomagala, a u njezino pomagalo programiran je tihi pozadinski zvuk da bi tinitus bio manje primjetan. 'Zvuči kao kiša, što mi zapravo ne smeta', kaže Bianco.

Kada obaviti pregled sluha?

Svatko tko primijeti zvonjenje, zujanje ili druge neuobičajene zvukove u ušima trebao bi razmotriti pregled sluha, smatra Price.

'Ponekad ljudi misle da dobro čuju, ali u uhu već postoje znakovi promjena, poput oštećenja osjetilnih dlačica ili gubitka sluha na najvišim frekvencijama. Testiranje može pomoći da bolje razumijete što se događa i kako se nositi s tim promjenama', kaže.

Čak i kada problemi sa sluhom nisu očiti, pregled može otkriti rane znakove oštećenja i omogućiti pravodobne mjere za očuvanje sluha.