BISER PRIRODE

Znanstvenicima Ombla 'raj pod zemljom', HEP-u - jalova

Ombla rijeka dubrovačka

Ombla rijeka dubrovačka

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Podzemni sustav Ombla - Vilina pećina kod Dubrovnika, koji HEP namjerava pretvoriti u podzemnu akumulaciju visine 137 metara, mjesto je s najvećim biodiverzitetom u Hrvatskoj i jedno od najbogatijih u svijetu. Pokazala su to istraživanja Hrvatskog biospeleološkog društva, poduzeta kao podloga za procjene utjecaja HE Ombla na buduću ekološku mrežu Natura 2000

Istraživanja su provedena tek ovoga proljeća, na traženje Europske banke za obnovu i razvoj, jer je već 12 godina pravomoćna Studija utjecaja na okoliš HE Ombla tvrdila da u podzemlju Omble 'nema ugroženih i zaštićenih vrsta'.

Rezultati predstavljeni na nedavnom godišnjem Skupu speleologa Hrvatske u Drežnik-Gradu kod Rakovice pokazuju da u Ombli obitava 68 'pravih' pećinskih vrsta, odnosno životinja koje mogu živjeti jedino u podzemlju, zbog čega su endemične i vrlo osjetljive, te iznimno ugrožene. Među njima je velik broj endema s vrlo uskim područjem života, a 14 njih nađeno je samo u Ombli. Pored 'pravih' pećinskih vrsta, nađeno je još 45 tzv. stigofila i troglofila, vrsta kod kojih proces prilagodbe na podzemne uvjete još traje.

Istraživanja su se sastojala od tri vikend-obilaska terena od ožujka do lipnja ove godine, i premda nisu ni izdaleka dovoljna da bi se moglo reći da je Ombla istražena, nedvojbeno su potvrdila da pripada području s najvećim podzemnim biodiverzitetom u svijetu.

Te su teze stare 100 godina, još otkad je češki karstolog Karel Absolon na temelju sakupljenih oko 150.000 organizama, koje je obrađivalo 25 tadašnjih svjetskih specijalista, zaključio je da su mnoge od njih 'žive okamine', a da je prostor 'u kutu Neretve' njihovo 'najveće žarište u svijetu'. Kontinuirana stoljetna istraživanja potvrdila su njegovu tezu na primjeru obližnje Vjetrenice u Popovu polju, u kojoj je pronađeno više od 100 podzemnih vrsta, ali Ombla sve do najnovijih dana nije ozbiljno istraživana

Drugo područje s podjednako bogatom faunom je slovenski Kras, s Postojnskom jamom (99 vrsta), Križnom jamom, Logarčekom, sustavom Šica-Krka i drugima.

Oslanjajući se na te vrijednosti Omble, Državni zavod za zaštitu prirode još u studenome 2008. ocijenio je zahvat neprihvatljivim za prirodu te dodao da bi usprkos mjerama ublažavanja negativnih utjecaja, područje ekološke mreže bilo nepovratno degradirano, izravno izvođenjem radova i neizravno promjenama životnih uvjeta u staništima.

Ombla - hrvatski podzemni Galapagos

Kako će ove podatke interpretirati Elektropojekt, koji je i ovaj put formalni nositelj studije, ostaje da se vidi. Ta je tvrtka – što je vrlo neobično – istodobno izrađivač projekta HE Ombla i već pravomoćne studije utjecaja na okoliš, koja je hrvatski podzemni Galapagos proglasila jalovim. Poznajući stanje na području procjene utjecaja na okoliš, bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy dovela je novu osobu na čelo te uprave, najavila promjenu propisa i zaprijetila oduzimanjem licence izrađivačima studija koji budu falsificirali podatke.

Ovih dana mediji su javili da je izvješće o istraživanju Omble – najavljeno još za ljetos – odgođeno i 19. studenoga. To povezuju to s odlaskom Radimira Čačića i tumače kako je HE Ombla izgubila svog najvećeg zaštitnika.

Na HEP-ovoj web stranici, pak, pod naslovom 'Iscrpan pregled špiljskog sustava Omble' kaže se tek da će se na temelju provedenih istražnih radova izraditi Plan upravljanja bioraznolikošću koji će 'definirati potrebne mjere zaštite ekološke mreže tijekom izvođenja radova i korištenja HE Ombla'.

U tom tekstu HEP navodi kako je riblji svijet Omble navodno siromašan, a da su pronađene ribe jako mršave, želeći sugerirati da to nije njihovo pravo stanište nego da su se tu našle protiv svoje volje. Po njima, HE Ombla će navodno popraviti kvalitetu vode i elektroopskrbu. Po toj računici, svi bi primorski gradovi trebali na svojim izvorima napraviti podzemne akumulacije. Istodobno, odbačene su tri nezavisne ocjene projekta koje su ga stručno pokopale.

Istovremeno, HEP ne navodi podatke o rezultatima istraživanja koja su na samom početku obogatila Hrvatsku s čak 12 novih, do sada znanosti nepoznatih životinjskih vrsta. U međuvremenu je Ombla od zaboravljenog 'budžaka' postala nacionalnisimbol i vrijednost s kojom se identificira široka javnost, kojom sebave mnogi, od dječjih radijskih emisija do umjetničkih festivala poputPerforacija 2012.

Treba podsjetiti da u svijetu postoji samo 20 pećina s više od 20 podzemnih vrsta, te da Ombla s, orijentacijski gledano, jednim promilom istraženog prostora ima 20 podzemnih životinjskih vrsta više od najvećeg svjetskog sustava – Mamutske pećine u SAD-u – koji je od Omble duži čak 190 puta!

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!