IZA ZATVORENIH VRATA

Sastanci u Situacijskoj sobi, pobuna i panika: Iza kulisa afere Epstein odvila se prava drama

12.06.2026 u 18:15

Bionic
Reading

Dok je administracija Donalda Trumpa tijekom ljeta 2025. javno umanjivala važnost afere Jeffreyja Epsteina, iza zatvorenih vrata odvijala se ozbiljna kriza koja je zaokupljala sam vrh vlasti

Dana 17. srpnja 2025. najviši Trumpovi suradnici okupili su se u Situacijskoj sobi Bijele kuće kako bi pokušali zaustaviti političku štetu nastalu nakon objave memoranduma Ministarstva pravosuđa i FBI-ja. U njemu je navedeno da nije pronađen nikakav Epsteinov „popis klijenata“, čime su trebale biti ugašene dugogodišnje teorije zavjere. Umjesto toga, među Trumpovim pristašama izbila je pobuna.

Situaciju je dodatno pogoršala najava članka Wall Street Journala o Trumpovu odnosu s Epsteinom. Predsjednik nije uspio spriječiti objavu, pa su njegovi suradnici tražili način da umire bijesnu bazu i istodobno zaštite predsjednika, piše NY Times.

Potpredsjednik JD Vance upozorio je da problem postaje ozbiljna prijetnja MAGA pokretu. Zalagao se za objavu svih Epsteinovih materijala, čak i onih koji spominju Trumpa, smatrajući da će Kongres ionako natjerati administraciju na objavu. Prema njegovu mišljenju, dobrovoljna transparentnost bila bi manje štetna od višemjesečnog curenja informacija. Vance je čak predlagao da Tucker Carlson u zatvoru intervjuira Ghislaine Maxwell kako bi javno izjavila da Trump nije sudjelovao ni u kakvim nezakonitim radnjama.

Snažan otpor zbog ideje pomilovanja Ghislaine Maxwell

Drugi dužnosnici bili su skeptični. James Blair upozorio je da ih je upravo dosadašnja komunikacijska strategija dovela u krizu. Zamjenik ministra pravosuđa Todd Blanche predstavio je dvije mogućnosti: pokušaj skidanja tajnosti s iskaza velike porote ili ispitivanje Maxwell uz objavu transkripta razgovora.

Kad se otvorila mogućnost pomilovanja Maxwell ili smanjenja njezine kazne, uslijedio je snažan otpor. Steven Cheung upozorio je da bi pomilovanje osobe osuđene za trgovinu maloljetnicama izazvalo političku katastrofu, dok je Blair naglasio da bi svaki ustupak samo dodatno potaknuo teorije zavjere.

Na kraju je prevladalo mišljenje da treba tražiti objavu materijala velike porote.

Tijekom sastanka objavljen je članak Wall Street Journala o navodnom Trumpovu rođendanskom pismu Epsteinu iz 2003. godine. Trump je prije toga pokušao zaustaviti objavu razgovorima s čelnicima News Corpa i uredništvom lista, ali bez uspjeha. Nakon objave brzo je plasirano predsjednikovo javno poricanje.

Trump je potom objavio da je od ministrice pravosuđa Pam Bondi zatražio objavu svih relevantnih iskaza velike porote, uz odobrenje suda.

Afera Epstein paralizirala administraciju

Iako je izvana djelovalo da je Trump na vrhuncu moći nakon udara na iranska nuklearna postrojenja, promjena u imigracijskoj politici i usvajanja velikog domaćeg zakonskog paketa, iza kulisa je afera Epstein paralizirala administraciju više nego bilo koje pitanje od istrage o ruskom upletanju tijekom njegova prvog mandata.

Problem je djelomično bio posljedica retorike samog MAGA pokreta. Elon Musk, Donald Trump Jr., JD Vance, Tucker Carlson, Charlie Kirk, Kash Patel i Dan Bongino godinama su sugerirali da vlast skriva Epsteinov „popis klijenata“ i obećavali potpuno razotkrivanje slučaja nakon Trumpova povratka na vlast.

Trump je javno govorio da nema ništa protiv objave materijala, ali je privatno upozoravao da bi to moglo naštetiti nekim njegovim prijateljima. Kriza je dodatno eskalirala kada je Bondi u veljači 2025. u intervjuu za Fox News izjavila da joj je Epsteinov popis klijenata „na stolu za pregled“, čime je dodatno podigla očekivanja Trumpovih pristaša.

Nekoliko dana poslije organiziran je sastanak s poznatim desnim influencerima u Bijeloj kući. Bondi je podijelila fascikle predstavljene kao „Epsteinovi dosjei“, no ubrzo se pokazalo da većina sadržaja nije nova. Influenceri su se osjećali prevarenima, a među Trumpovim suradnicima nastala je panika jer materijali nisu bili prethodno pregledani.

Milijuni stranica povezanih s Epsteinom

Ministarstvo pravosuđa tijekom mjeseci pregleda otkrilo je milijune stranica povezanih s Epsteinom. Trump se u njima spominjao više puta, kao i brojni drugi poznati muškarci.

U lipnju su Bondi i Blanche izvijestili predsjednika da u dosjeima nema mnogo toga relevantnog protiv njega, osim pojedinačnih spominjanja. Administracija je odbacila mogućnost objave sirovih FBI-jevih bilješki s razgovora sa svjedocima.

Kako potpuna transparentnost nije dolazila u obzir, sastavljen je memorandum kojim se objašnjavalo zašto neće biti daljnjih objava. Patel i Bongino protivili su se tom potezu smatrajući da krši obećanja o transparentnosti, ali su na kraju pristali.

Dana 7. srpnja Ministarstvo pravosuđa i FBI objavili su memorandum u kojem navode da nisu pronašli nikakav Epsteinov popis klijenata te potvrđuju zaključak da je Epstein počinio samoubojstvo. Objavljena je i snimka iz zatvora koja je trebala potvrditi tu verziju događaja.

Eksplozija bunta među pristašama

Umjesto smirivanja situacije, memorandum je izazvao eksploziju nezadovoljstva među Trumpovim pristašama. Mnogi su ga doživjeli kao izdaju, a dodatnu sumnju izazvala je činjenica da je na objavljenoj videosnimci nedostajala jedna minuta. Bongino je zbog toga otvoreno napao Bondi, optuživši je da je cijelu aferu pogrešno vodila od samog početka. On i Patel kasnije su tražili njezinu ostavku.

Na jednom sastanku u Situacijskoj sobi Bongino je ušao u sukob sa šeficom osoblja Susie Wiles te zaprijetio odlaskom. Suradnici su ga ipak nagovorili da ostane kako ne bi dodatno naštetio predsjedniku.

Kako su rasli politički pritisci, Trumpovi suradnici počeli su shvaćati da problem nije ograničen na internet. Charlie Kirk, Donald Trump Jr. i Vance upozoravali su da mladi birači sve više vjeruju da administracija nešto skriva. Sam Trump nije želio daljnju transparentnost. Tražio je da tema nestane iz javnosti te je na društvenim mrežama napao čak i dio vlastitih pristaša koji su nastavili zahtijevati objavu dosjea.

Zatrpavanje javnosti milijunima dokumenata

Istodobno su demokrati, uz pomoć nekolicine republikanaca, počeli gurati zakon o transparentnosti Epsteinovih dosjea. U Bijeloj kući postalo je jasno da Kongres priprema obvezujuće zahtjeve za dostavu dokumenata. Na novim kriznim sastancima raspravljalo se o objavi ogromne internetske baze podataka sa svim dostupnim Epsteinovim materijalima. Ideja je bila zatrpati javnost velikom količinom dokumenata i tako smanjiti prostor za teorije zavjere.

Problem je predstavljala mogućnost da se u tim dokumentima nalaze neugodne i neprovjerene optužbe protiv predsjednika. Među njima su bile i tvrdnje iz sudskih spisa povezane sa Sarah Ransome, bivšom Epsteinovom žrtvom, koja je tvrdila da joj je druga djevojka iz Epsteinova kruga pričala o seksualnom odnosu s Trumpom. Ransome je kasnije povukla dio svojih tvrdnji, ali dokumenti su već bili javno dostupni.

Do jeseni je postalo jasno da Trumpove uobičajene metode negiranja i preusmjeravanja pažnje ne funkcioniraju. Kongres je pojačavao pritisak, a interes javnosti nije jenjavao. U studenome 2025. Kongres je usvojio Zakon o transparentnosti Epsteinovih dosjea, a Trump ga je na kraju potpisao. Zakon je zahtijevao objavu širokog spektra dokumenata i izričito zabranjivao zadržavanje materijala zbog političke osjetljivosti ili mogućeg narušavanja ugleda.

Trump i obitelj spomenuti više od 38 tisuća puta

Objavljeni su milijuni stranica dokumenata. Analiza New York Timesa pokazala je da se Trump, njegova obitelj i Mar-a-Lago spominju više od 38 tisuća puta. Među objavljenim dokumentima nalazio se i e-mail saveznog tužitelja iz 2020. u kojem se navodi da je Trump letio Epsteinovim privatnim zrakoplovom znatno više nego što se ranije znalo. Evidencija letova pokazivala je najmanje osam putovanja između 1993. i 1996. godine, premda je Trump 2024. tvrdio da nikada nije bio u tom zrakoplovu.

Ministarstvo pravosuđa ostalo je pri stavu da ne postoji Epsteinov popis klijenata i da nema potrebe za novim objavama. Trump je nastavio tvrditi da dokumenti ne sadrže ništa kompromitirajuće za njega.

No istraživanja javnog mnijenja pokazala su da tema nije nestala. U internom memorandumu iz ožujka 2026. Trumpov glavni anketar Tony Fabrizio naveo je da se Epsteinovi dosjei pojavljuju u svakoj fokus-grupi te predstavljaju ozbiljan politički problem za dio birača.

Afera je, zaključuju autori, razotkrila ograničenja Trumpove političke moći. Mogao je preoblikovati institucije i dominirati političkom scenom, ali nije mogao učiniti da Jeffrey Epstein nestane iz javne rasprave.