Znanstvenici koji istražuju sjeveroistočni Atlantik naišli su na nešto što tamo definitivno ne pripada
Istraživački brod Pourquoi Pas? (Zašto ne?) s 30 znanstvenika u lipnju je istraživao dno sjeveroistočnog Atlantika. Kad su se u podmornici Nautile spustili više od 4550 metara ispod površine mora, otkrili su groblje bačvi s radioaktivnim otpadom.
Ukupno je pronađeno više od 90 tisuća barela radioaktivnog otpada. Neke od bačvi već su korodirale, a dio otpada iscurio je u more.
Kako piše Earth.com, instrumenti su otkrili radioaktivne atome poznate kao radionuklidi, a koji su povezani s otpadom, u razinama iznad onih koje se uobičajeno očekuju u tom području.
Kobalt-60 i niobij-94 bili su posebno korisni markeri otpada, a detektirani su i cezij-137 i americij-241. Ali postoji kvaka: cezij-137 i americij-241 također mogu potjecati iz testova nuklearnog oružja i nesreća, zbog čega je identificiranje izvora pomalo slično pokušaju prepoznavanja jednog glasa u prepunoj prostoriji.
Znanstvenicima će, međutim, biti potrebni mjeseci analiza uzoraka da bi otkrili koliko je radioaktivni otpad napravio štete u oceanu.
Zna se da je na tom području u drugoj polovici 20. stoljeća odloženo više od 200 tisuća bačvi s nuklearnim otpadom, a većina potječe iz nuklearnih aktivnosti te je miješana s tvarima poput betona ili bitumena prije nego što je smještena u metalne kontejnere. No nitko nije očekivao da će bačve tako brzo korodirati, već da će se radioaktivni sadržaj postupno oslobađati i raspršivati u oceanu.
Istraživači još uvijek prikupljaju vizualne i kemijske tragove koji bi mogli pomoći u objašnjavanju što se nalazi u određenim spremnicima i odakle su došli neki od njih.
I ne samo to, piše Earth.com, jer znanstvenici su otkrili da su se u blizini ili na samim bačvama naselili brojni morski organizmi – od spužvi i rakova do anemona. Tako da je ova hrpa otpada na inače pustom morskom dnu postala pravi otok života.
Njihov bliski kontakt s radioaktivnim otpadom postavlja očito pitanje: apsorbiraju li ti organizmi radionuklide?
Prikupljeni su sediment, voda, organizmi i mikrobne zajednice u blizini bačvi. Istražena su i obližnja stjenovita staništa da bi se mogli usporediti ti prirodni ekosustavi sa zajednicama koje žive neposredno oko otpada.
Također se postavlja pitanje je li ekosustav u opasnosti, a znanstvenici zasad nisu spremni donijeti konačan zaključak o tome.