Vrijednost novčanica eura u optjecaju porasla je s približno bilijun eura 2016. na 1,6 bilijuna eura u lipnju ove godine, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB), prenosi Guardian.

Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, na konferenciji MacGill Summer School u Irskoj upozorio je na zanimljiv raskorak: gotovina se sve manje koristi pri svakodnevnom plaćanju, ali ljudi je istodobno sve više čuvaju. 'Ukupna količina novčanica nastavlja rasti. Njihova upotreba u transakcijama pada, ali ukupna količina raste', rekao je Lane.

Jedan od razloga je zabrinutost da bi kibernetički napadi ili druge krizne situacije mogli privremeno onesposobiti digitalne sustave plaćanja. Prošle godine, primjerice, dugotrajni kibernetički napad na britanski Marks & Spencer tjednima je onemogućavao tom trgovcu primanje internetskih narudžbi.

EU savjetuje građanima da pripreme 'krizni paket'

Građanima Europske unije još je 2025. godine preporučeno da pripreme zalihe hrane, vode i drugih osnovnih potrepština dovoljne za najmanje 72 sata. Takav krizni paket, namijenjen situacijama poput požara, poplava, oluja i kibernetičkih napada, trebao bi sadržavati i gotovinu.

ECB, koji podatke o novčanicama prati od 2002. godine, bilježi njihov kontinuiran rast. U optjecaju je više od 31 milijarde novčanica, u odnosu na oko 24 milijarde neposredno prije pandemije 2019. Najzastupljenija je prošle godine bila novčanica od 50 eura, a slijedila ju je ona od 100 eura.

Koliko je gotovine dovoljno?

Austrija, Finska, Njemačka, Švedska i Nizozemska već preporučuju građanima da po kućanstvu drže između 70 i 100 eura u gotovini, dovoljno za osnovne potrebe tijekom 72 sata ako internetsko i mobilno plaćanje prestane funkcionirati.

Olive McCarthy, profesorica sa Sveučilišta College Cork koja se bavi financijskom uključenošću, upozorava da gotovina ne bi smjela postati samo pričuvno sredstvo za krizne situacije.

'Savjet da držimo gotovinu za hitne slučajeve ima smisla i podsjeća nas da moramo biti spremni kada zakažu digitalni sustavi. No važno je da gotovinu ne počnemo promatrati isključivo kao rezervu. Ako je prestanemo koristiti kada nema krize, možda je neće biti jednostavno koristiti kada nam doista zatreba', rekla je.

Paradoks u Europi

ECB smatra gotovinu važnim dijelom 'nacionalne pripremljenosti za krizne situacije', a činjenicu da se njome sve manje svakodnevno plaća dok je građani istodobno sve više čuvaju opisuje kao paradoks. Lane je upozorio i da je potrebno osigurati dostupnost mreže bankomata diljem Europske unije.

McCarthy ističe da dio potrošača bira gotovinu zbog privatnosti i praktičnosti te da je ona posebno važna starijim i ranjivim građanima, uključujući žrtve obiteljskog nasilja koje mogu ovisiti o njoj ako im partner kontrolira potrošnju. Dodala je da može pomoći i djeci u učenju financijske pismenosti i upravljanja novcem.