Od pustinja i ledenjaka do vulkana i podzemnih špilja, Zemlja obiluje mjestima koja na prvi pogled djeluju kao prizori s nekog drugog planeta.

Na CNN-ovu popisu 24 najneobičnija prirodna krajolika nalaze se lokacije sa svih strana svijeta, a iza njihova izgleda često stoje milijuni godina erozije, vulkanske aktivnosti i drugih geoloških procesa.

Kingley Vale, Sussex, Ujedinjeno Kraljevstvo

Izvijene i iskrivljene tijekom stoljeća, tise u Kingley Valeu izgledaju kao da su izašle ravno iz neke gotičke bajke. Vjeruje se da su neke od njih među najstarijim živim organizmima u Velikoj Britaniji te da su stare oko 2000 godina.

Šume tise desetkovane su u 15. stoljeću jer se njihovo drvo koristilo za izradu dugih lukova, zbog čega je ova skupina stabala danas doista jedinstvena.

Vilinski dimnjaci, Turska

Neobične stijenske formacije poznate kao Vilinski dimnjaci nalaze se u području Göremea u Kapadokiji u središnjoj Turskoj.

Tvrdi bazaltni stupovi nastali su nakon što su mekše stijene koje su ih okruživale tijekom tisuća godina postupno erodirale, stvarajući tornjeve koji djeluju kao da pripadaju nekom drugom svijetu.

No ono što ih čini još posebnijima jesu sustavi špilja i podzemni gradovi koje su ispod njih iskopali progonjeni rani kršćani, a koristili su ih kao skrovišta kada bi obližnjim trgovačkim putovima prolazili osvajači.

Giant's Causeway, Sjeverna Irska

Giant's Causeway 1986. godine postao je prvi lokalitet u Sjevernoj Irskoj uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Na divljoj sjevernoatlantskoj obali Sjeverne Irske ovaj je krajolik postao predmetom legendi. Prema jednoj od njih, izgradio ga je div Finn McCool kako bi se sukobio sa svojim škotskim suparnikom Benandonnerom, a on ga je uništio dok se povlačio kući.

Stvarno objašnjenje možda je manje fantastično, ali nije ništa manje fascinantno: stupovi su nastali hlađenjem i skupljanjem lave tijekom milijuna godina. Srodne stijenske formacije nalaze se u Fingalovoj špilji na škotskom otoku Staffa, a sve su dio istog toka lave.

Moeraki Boulders, Novi Zeland

Velike kuglaste stijene Moeraki razbacane su duž plaže Koekohe na Južnom otoku Novog Zelanda. Na prvi pogled lako bi ih se moglo zamijeniti za ljudske tvorevine koje je more izbacilo na obalu.

Prema lokalnoj maorskoj legendi, riječ je o ostacima ribarskih košara i plodova koji su završili na obali nakon što je kanu Araiteuru doživio brodolom dok je prevozio pretke Maora prema Južnom otoku.

U stvarnosti su stijene visoke i do dva metra nastale stvrdnjavanjem muljevitih sedimenata tijekom približno pet milijuna godina, a postale su vidljive nakon erozije stijena koje su ih okruživale.

Velika plava rupa, Belize

S promjerom od oko 300 metara i dubinom od približno 125 metara, Velika plava rupa (Great Blue Hole) golem je morski ponor.

Dio je sustava Koraljni greben Belizea i nastao je prije nekoliko tisuća godina, kada je porasla razina mora i potopila duboke špilje.

Svjetsku slavu duguje poznatom istraživaču mora Jacquesu Cousteauu, a novije podmorničke ekspedicije izradile su nove trodimenzionalne sonarske karte koje su pokazale dotad neviđene mineralne formacije u blizini njegova dna.

Caño Cristales, Kolumbija

Caño Cristales često nazivaju 'Rijekom pet boja'. Tijekom kratkog razdoblja između kišne i sušne sezone vode ove kolumbijske rijeke pretvaraju se u eksploziju crvene, žute i zelene boje.

Za taj fenomen zaslužna je biljka Macarenia clavigera koja raste na njezinu dnu.

Intenzivnu crvenu boju poprima samo između rujna i studenoga – nakon što se smanji snažan protok vode iz kišne sezone, ali prije nego što sušna sezona smanji količinu vode toliko da spektakularne boje nestanu.

Kupanje je dopušteno u određenim dijelovima rijeke, ali kupači ne smiju koristiti kremu za sunčanje da bi se zaštitio njezin osjetljiv ekosustav.

Dead Vlei, Namibija

Dead Vlei, što doslovno znači 'mrtva močvara', nalazi se među nekima od najviših pješčanih dina na svijetu, od kojih pojedine dosežu čak 400 metara.

Područje koje je nekada obilovalo životom danas je gotovo potpuno pusto i prekriveno velikim brojem mrtvih stabala žirafinog ili devinog trna (Vachellia erioloba).

Stabla su se osušila nakon velike promjene klime prije oko 900 godina, a kako se zbog izrazito suhih uvjeta ne mogu razgraditi, nastao je jedan od najjezovitijih pustinjskih krajolika na svijetu.

Čokoladna brda, Filipini

Valovita Čokoladna brda na filipinskom otoku Bohol izgledaju gotovo poput dječjeg crteža krajolika. No svih 1268 brda potpuno su prirodan fenomen. Riječ je o stožastim vapnenačkim uzvisinama koje su tijekom tisuća godina oblikovale voda i erozija.

Ime su dobile po travi koja ih prekriva, a ona tijekom sušne sezone postaje smeđa te se razdoblje od prosinca do ožujka smatra najboljim za posjet.

Legenda kaže da su brda zapravo osušene suze diva slomljenog srca. Stvarnost je nešto prozaičnija, ali pogled je i dalje spektakularan.

Kilauea, Havaji

Kilauea je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu i najaktivniji na havajskom Velikom otoku.

Nalazi se u gotovo neprekidnom stanju erupcije, pri čemu rastaljena lava teče preko cesta te uništava kuće i turistička naselja.

Nakon tromjesečne stanke ponovno se aktivirao krajem 2024. godine, privlačeći mnoštvo turista koji su dolazili promatrati spektakularne mlazove jarkonarančaste lave visoke više od 90 metara.

Procjenjuje se da je vulkan star između 210.000 i 280.000 godina, a iznad razine mora pojavio se prije približno 100.000 godina.

Jezero Hillier, Australija

Australsko 'ružičasto jezero' dugo je oko 600 metara, a široko približno 250 metara. Nalazi se svega nekoliko metara od pješčane obale i mora na Middle Islandu u arhipelagu Recherche.

Njegova intenzivna ružičasta voda stvara nevjerojatan kontrast s jarkoplavim oceanom u neposrednoj blizini.

Smatra se da njegovu boju uzrokuje alga Dunaliella salina, koja proizvodi pigment zbog kojeg izrazito slana voda poprima gotovo neprirodnu nijansu, te da tom fenomenu pridonose i halofilne bakterije koje žive u naslagama soli uz obalu jezera.

Devils Tower, Wyoming

Devils Tower uzdiže se visoko iz prerije prema nebu Wyominga i sveto je mjesto nekoliko indijanskih naroda.

Stijenska formacija uzdiže se oko 385 metara iznad rijeke Belle Fourche, a nastala je erozijom okolnih sedimentnih stijena, nakon čega je otpornija magmatska stijena ostala dominirati krajolikom.

Prema vjerovanju naroda Lakota, Devils Tower uzdigao se da bi zaštitio dvije djevojčice od medvjeda koji ih je progonio dok su tragovi na stijeni nastali od njegovih kandži.

Ljubitelji znanstvene fantastike prepoznat će ga kao mjesto susreta s izvanzemaljcima u Spielbergovu filmu 'Bliski susreti treće vrste' iz 1977. godine.

Dallol, Etiopija

Dallol je jedno od najnegostoljubivijih mjesta na Zemlji jer ondje prosječna temperatura iznosi oko 34 stupnja Celzija. Nalazi se blizu granice s Eritrejom, u Danakilskoj depresiji, a njegov nestvarni krajolik podsjeća na površinu Marsa.

Osim po ekstremnoj vrućini, Dallol je poznat po šarenim hidrotermalnim poljima jer njegova akvamarinska jezerca i žute stijene izgledaju poput nadrealističke slike nastale na pozadini od intenzivno crvenih formacija stijena. Jarke boje rezultat su anorganske oksidacije željeza.

Oko Sahare, Mauritanija

Struktura Richat, poznata i kao Oko Sahare, lako je vidljiva iz svemira.

Može se činiti kao još jedan dio goleme Sahare, no iz Zemljine orbite ova geološka struktura, široka oko 40 kilometara, djeluje potpuno drukčije.

Smatra se da je riječ o erodiranoj geološkoj kupoli, a ne krateru nastalom udarom meteorita, te gledana iz orbite podsjeća na fosilizirani amonit.

Snježna čudovišta, planina Zao, Japan

Visoko u sjevernoj japanskoj regiji Tohoku, planina Zao dom je goleme skupine neobičnih ledenih skulptura.

Kada stigne oštra zima, sibirski vjetrovi prelaze preko planinskog lanca Zao, a snijeg pada i smrzava se na stablima.

Ona se tada postupno pretvaraju u bizarne ledene oblike koji podsjećaju na čudovišta iz manga stripova.

Noću ih naglašavaju svjetlosne instalacije, a tijekom dana može ih se promatrati iz žičare koja prolazi iznad njih.

Dolina Mjeseca, Argentina

Već samo ime otkriva zašto je ovaj golemi prostor na sjeveru Argentine toliko neobičan. Krajolik oblikovan vjetrom podsjeća na površinu Mjeseca dok noćno nebo osvjetljavaju milijarde zvijezda i snažan sjaj tog Zemljina satelita.

Područje je poznato i kao park Ischigualasto, a među njegovim najpoznatijim atrakcijama je Sfinga, formacija stijena koja podsjeća na egipatsku Sfingu.

Tu su i Gljiva, kameni toranj koji se širi prema vrhu, te Kuglana, područje prekriveno neobičnim kuglastim stijenama.

Vermilion Cliffs, Arizona

Neposredno južno od granice s američkom saveznom državom Utah nalaze se Vermilion Cliffs, jedan od vizualno najupečatljivijih krajolika u SAD-u.

Područje je prepuno valovitih kanjona od pješčenjaka, a posjetitelji ondje mogu istraživati prirodu bez velikih turističkih gužvi.

Same litice protežu se oko 48 kilometara, a visoke su između 600 i 900 metara te se u punom sjaju mogu vidjeti s ceste Highway 89A.

Geotermalno polje Haukadalur, Island

Islandska geotermalna čuda čine tu zemlju rajem za ljubitelje neobičnih krajolika. Haukadalur se nalazi oko 60 kilometara istočno od Reykjavíka, a najpoznatiji je po gejzirima i vrućim izvorima Geysir i Strokkur.

Područje je dovoljno veliko da ga vrijedi detaljnije istražiti, a u blizini se nalazi i kamp. Zapisi o ključajućim geotermalnim poljima na tom području postoje još iz 1294. godine, kada ih je aktivirao potres.

Špilje Trollkirka, Norveška

Norveške špilje Trollkirka, čije ime doslovno znači 'Crkvene špilje trolova', nisu bogomolja u tradicionalnom smislu. Riječ je o impresivnim špiljama od mramora i vapnenca do kojih avanturistički raspoloženi posjetitelji mogu doći nakon zahtjevnog pješačenja.

Glavna atrakcija je približno 70 metara duga glavna špilja sa slapom.

U onima manjima nalaze se blistava jezerca čija se bistra voda ističe uz bijelu stijenu, a ona izgleda kao da se tijekom milijuna godina sama presavijala.

Bryce Canyon, Utah

Nacionalni park Bryce Canyon mnogo je manje popularan od obližnjeg Grand Canyona, ali je po svojoj neobičnosti možda jednako spektakularan.

Krajolik je crven, bijel i žut, a boje se snažno ističu na jarkoplavom nebu. Za njegov karakterističan izgled zaslužni su takozvani hoodoosi, kameni stupovi koji se protežu kilometrima u svim smjerovima.

Stupovi su građeni od mekše stijene pri dnu i tvrđe na vrhu te su tisućljećima nastajali djelovanjem vremenskih uvjeta i erozije. Nalaze se u nizu golemih prirodnih amfiteatara koji posebno spektakularno izgledaju prilikom zalaska sunca.

Mrtvo more, Izrael/Jordan

Mrtvo more nalazi se između Jordana i Izraela i predstavlja najnižu točku na Zemlji. Njegova voda više je od devet puta slanija od morske vode.

Smatra se da je dio rasjedne zone koja se proteže prema sjeveru sve do Turske te da je nekada bilo dio lagune povezane sa Sredozemnim morem.

Naslage soli omogućuju kupačima da bez problema plutaju na površini, a svojstva njegove vode stoljećima su privlačila ljude koji ondje dolaze zbog zdravstvenog turizma.

Pjegavo jezero, Kanada

Pjegavo jezero u srcu kanadske Britanske Kolumbije tijekom zime izgleda poput sasvim običnog slatkovodnog jezera. No kada temperature porastu i voda počne isparavati, potpuno mijenja izgled.

Na površini se pojavljuju goleme plave, žute i zelene mrlje zbog naslaga magnezijeva i natrijeva sulfata te kalcija.

Pripadnici naroda Okanagan First Nations vjerovali su da različite mrlje imaju određena ljekovita svojstva, a zemljište oko jezera u njihovu je vlasništvu od 2001. godine.

Krvavi slapovi, Antarktika

Nevjerojatan prirodni fenomen Blood Falls, odnosno Krvavi slapovi, otkrio je australski geolog Griffith Taylor 1911. godine.

Crvena voda istječe iz antarktičkog ledenjaka Taylor, a njezina jeziva boja rezultat je procesa koji traje nevjerojatno dugo.

Znanstvenici su 2017. godine utvrdili da crvenu boju uzrokuje oksidirano željezo u izrazito slanoj vodi, a ne alge, kako se ranije smatralo.

Vodi je trebalo oko 1,5 milijuna godina da stigne do slapova. Kada dođe u dodir s kisikom, željezo oksidira i voda poprima crvenu boju te se vjeruje da je njezin izvor slano jezero ispod ledenjaka koje je u dodiru sa stijenama bogatim željezom.

Geološki park Zhangye Danxia, Kina

Dugine planine geološkog parka Zhangye Danxia jedan su od najupečatljivijih primjera onoga što milijuni godina geološke aktivnosti mogu učiniti krajoliku.

Protežu se na površini od oko 322 četvorna kilometra te se sastoje od slojeva pješčenjaka, muljnjaka i raznobojnih sedimentnih stijena koje su se taložile milijunima godina.

Njihov snažan nagib posljedica je pomicanja tektonskih ploča koje su sudjelovale i u nastanku Himalaje.

Riječna erozija dodatno je oblikovala duboke klance i visoke vrhove, a njihovi ljubičasti, zeleni, žuti i crveni slojevi stvaraju gotovo nestvarno šaren krajolik.

Plinski krater Darvaza, Turkmenistan

Usred pustinje Karakum nalazi se plinski krater Darvaza, a lokalno stanovništvo naziva ga Vratima pakla.

Riječ je o prirodnom fenomenu čiji je današnji izgled posljedica ljudske intervencije. Dok su tragali za naftom, sovjetski inženjeri naišli su na džep prirodnog plina koji se ubrzo urušio i progutao njihovu opremu.

Zabrinuti da bi ispuštanje metana moglo ubijati životinje u okolnoj pustinji, znanstvenici su zapalili plinski krater očekujući da će gorivo brzo izgorjeti. No nije.

Krater i danas gori, a plamen se vidi do dubine od oko 30 metara, premda pojedini promatrači navode da se intenzitet vatre smanjuje.

Unatoč tome, Vrata pakla i dalje su velika turistička atrakcija za putnike koji dolaze u ovu rijetko posjećenu srednjoazijsku državu.