Analiza je predstavljena u Društvu arhitekata Rijeka, a njeni rezultati su, kako je rečeno, vrijedna stručna podloga za planiranje razvoja i zaštite obalnog prostora te prilagodbu klimatskim promjenama.

Nastala je višegodišnjom suradnjom Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na istraživanju utjecaja podizanja razine mora na ranjivost obalnog područja.

Prvi rezultati istraživanja izrađeni su na temelju detaljnih LiDAR podataka i numeričkog modeliranja, koji mogu poslužiti kao stručna podloga za prostorno planiranje, zaštitu obale te planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci Igor Ružić rekao je, odgovarajući na novinarsko pitanje o mjerama koje treba poduzeti, da mjere treba planirati, ovisno o lokaciji, te je naveo primjer urbane cjeline grada Cresa.

"Tu je jako složen problem bilo kakvog donošenja mjera, treba jako paziti da se ambijent očuva, kao i kulturne vrijednosti te lokacije pa će donošenje mjera biti jako složen zadatak, ali neće biti problema ako se krene na vrijeme,“ rekao je.

Ružić je rekao da je najveći problem kod urbanih područja to što je teško reagirati. "To je neka izgrađena struktura, u kojoj je bilo kakav zahvat u prostoru složen, dok kod neurbaniziranih dijelova u pravilu nema problema jer kod njih možemo ostaviti da erozija odradi prirodni proces, da se obala povuče te se tu u pravilu formiraju žala i problema nema,“ rekao je.

Primjer Crikvenice, koja još od 18. stoljeća ima nasuti dio bez građevina možda treba primijeniti i drugdje

Upitan za najugroženija područja, rekao je da će riječka glavna tržnica sigurno biti najveći i složen problem te je dodao da je složena situacija i za stare urbane cjeline Cresa i Raba, dijelove Suska i Unija, dodavši da su, primjerice na Rabu, kod određenih prirodnih plaže zabilježene jako velike erozije.

Govoreći o mogućim rješenjima, Ružić je kazao da je potreban multidisciplinarni pristup te je spomenuo primjer Crikvenice, koja još od 18. stoljeća ima nasuti dio, na kojem nisu izgrađene građevine te da takav primjer možda treba primijeniti i drugdje.

U nekim situacijama će trebati kopirati neke prirodne obale da bi se djelovanje mora pomaklo od kopna dalje, prema moru.

Spomenuo je i umjetni greben, ali i da imamo specifičnu obalu, koja je jako strma, da ono što vrijedi za neke atlantske plitke obale, kod nas ne funkcionira te da su umjetni grebeni mogući, ali su relativno rijetke lokacije na kojima je to kod nas moguće primijeniti.

Podizanje razine mora kod nas nije alarmantno, ali neki stručnjaci misle drugačije

Ružić smatra da podizanje razine mora kod nas nije alarmantno, ali dodaje da neki stručnjaci misle drugačije.

"Rijeci se sada ne može desiti nekakva Venecija, bit će obalnih plavljenja, to se polako događa, dakle, imamo vremena jer razina mora raste polako", rekao je Ružić i dodao da Rijeka ima jednu veliku prednost, Ulicu Riva, odnosno široki otvoreni prostor uz obalu, na kojem ima mjesta za reagiranje.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan rekao j da su klimatske promjene očigledne i da prilagodbu treba osmisliti, napraviti dokumentaciju i stručnu podlogu za daljnje aktivnosti.

"Utvrdili smo rizična područja i obalnu liniju koja je u riziku od poplave," te je i on na novinarski upit odgovorio kako je jedna od rizičnih točaka na području centralne gradske tržnice u Rijeci, koja je već bila poplavljena. Kao rizična područja spomenuo je još i područja na otoku Susku, Rabu i u Voloskom te ja naglasio važnost cjelovite analize stanja u cijeloj županiji.

Istaknuo je da je različit pristup rizičnim područjima koja još nisu urbanizirana i za koje, ako bi se urbanizirala, treba razmotriti kako će se urbanizirati. Druga je situacija na rizičnim područjima koja su urbanizirana, gdje ljudi već s time žive i koja će se prilagoditi kroz druge mjere, rekao je.