Prema predviđanjima svjetskih stručnjaka, 2027. godina mogla bi biti najtoplija u povijesti mjerenja, a i El Niño utjecaj mogao bi se očitovati ekstremnim vremenskim uvjetima.

Najnovije prognoze za jesen koje donosi Severe Weather Europe pokazuju sve veću vjerojatnost za to da će rekordno jak Super El Niño biti glavni globalni pokretač vremena u ovoj i idućoj godini. Prognoze tlaka za ovogodišnju jesen, kako su istaknuli stručnjaci, više slične tipičnim zimskim reakcijama na El Niño, vjerojatno zbog njegove snage.

Kako tumače, na vremenski sustav utječe ENSO (El Niño Southern Oscillation), koji se pojavljuje u toploj i hladnoj fazi. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije mogu uputiti i na promjene u globalnom vremenskom sustavu.

El Niño je topla faza prirodnog ciklusa u tropskom dijelu Tihog oceana. Nastaje kad oslabe vjetrovi koji pušu s istoka na zapad, pa se topla voda vraća u suprotnom smjeru i izbija na površinu. Ako temperature oceana ostanu povišene, mijenjaju se obrasci stvaranja oluja u atmosferi. Stoga neka područja postaju suha i vruća, a druga su hladnija i vlažnija.

Inače, Super El Niño razlikuje se od normalnog jer zagrijavanje u Tihom oceanu postaje intenzivnije, što rezultira još jačim utjecajem na globalno vrijeme. El Niño se pojavljuje svakih nekoliko godina, no Super El Niño tek jednom u desetljeću ili rjeđe.

Puno kiše, manje snijega?

Procjene za razdoblje od rujna do studenog pokazuju da će se područje niskog tlaka nalaziti nad sjevernim Atlantikom, što će vjerojatno donijeti temperature više od prosjeka. Najviše bi anomalija moglo biti u središnjim, zapadnim i jugoistočnim regijama. Kiše bi moglo biti nadprosječno diljem većeg dijela kontinenta jer će vlaga stizati s Atlantika. Snijega prema tim prognozama neće biti puno, s iznimkom uzvišenih područja poput zapadnih Alpa.

Glavni rezultat mogao bi biti blaža zima s temperaturama iznad prosjeka na velikom dijelu kontinenta. Povremeno bi se hladan zrak mogao spustiti sa sjevera prema Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj te dijelovima sjeverne i sjeverozapadne Europe.

Iako se ne očekuju velike i dugotrajne snježne oborine na većem dijelu kontinenta, prema sadašnjim prognozama iznimka bi mogli biti sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Europe te viši predjeli središnje Europe. Drugim riječima, Super El Niño zasad ne sugerira klasičnu hladnu europsku zimu, nego prije svega kombinaciju toplijeg vremena, snažnih atlantskih strujanja i povremenih prodora hladnog zraka.

Kako smo ranije pisali, znanstvenici se mahom slažu da klimatske promjene jačaju, no nije sigurno jačaju li one sami El Niño. Podaci koji sežu još u 19. stoljeće i kasniji klimatski modelu sugeriraju da se snaga ove vremenske pojave tijekom 20. stoljeća povećala za otprilike 10 posto.