'Za vrijeme Vojno-redarstvene akcije Oluja deseci civila su ubijeni, tisuće kuća i ostalih objekata je spaljeno, dok gotovo polovica izbjeglica čeka na povratak u područja iz kojih su otišli. Neovisno o presudi Žalbenog vijeća u predmetu protiv Gotovine i Markača, obitelji žrtava imaju moralno pravo očekivati da za njihove tragedije i tragedije mnogih drugih počinitelji odgovaraju, bez obzira na to na kojoj su strani ratovali i u čije ime su zločin počinjeni, priopćeno je iz Documente i Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP).

Prema podacima prikupljenim od raznih međunarodnih organizacija, a na koje upozorava Documenta, 'nakon hrvatskih vojnih akcija u bivšim sektorima Zapad, Sjever i Jug u ljeto 1995, približno 200.000 hrvatskih Srba je pobjeglo, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu i nekadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju'. Prenijeli su i podatke UNHCR-a po kojima se 132.922 povratnika vratilo u Hrvatsku. Od te brojke, njih se 48 posto vratilo za stalno, a ostali tek povremeno obilaze svoje nekadašnje domove.

'Još jednom podsjećamo odgovorne i hrvatsku javnost na neke poznate, a neprocesuirane zločine poput ubojstava civila u Golubiću, Gošiću, Varivodama i Mokrom Polju na kninskom području, napada na izbjegličku kolonu između Gline i Dvora i pogibije velikog broja civila, ubojstvima u Komiću na koreničkom području… Za neke su zločine procesi pokrenuti, ali i vraćani na početak, dok se u Zagrebu sudi za zločine u Gruborima', navode u Documenti i GOLJP-u.

Za njih, 'došao je trenutak da hrvatsko pravosuđe preuzme potpunu odgovornost za procesuiranje počinjenih ratnih zločina, a hrvatska Vlada osigura obeštećenje civilnim žrtvama rata'.