'Pet budućnosti Rusije i kako se Amerika može pripremiti za ono što slijedi', naziv je intrigantnog rada povjesničara Stephena Kotkina u kojemu on mapira putanje kojima bi Rusija mogla krenuti nakon poraza u ratu u Ukrajini. Geopolitički stručnjaci već se neko vrijeme bave tom temom procjenjujući da vojni poraz Rusije danas - za razliku od vremena prije tri ili četiri godine - više nije sasvim nezamisliva opcija
Kotkinovih 'pet scenarija budućnosti Rusije' izazvali su popriličnu pažnju medija i javnosti, pa i hrvatske koju je s tim tezama upoznao geopolitički analitičar i bivši saborski zastupnik Tonči Tadić.
Oni se, ukratko, svode na razvoj Rusije u stabilnu demokratsku državu poput Francuske iz 19. stoljeća, potom njeno daljnje potonuće prema izolacionizmu, njeno pretvaranje u kinesku vazalnu državu ili ekstremnu autarkiju poput Sjeverne Koreje, pa sve do kolapsa države, unutarnje fragmentacije ili građanskog rata - odnosno kompletnog kaosa.
'Amerikanci više ne utječu na rat'
Sam Tonči Tadić najskloniji je predvidjeti upravo ovaj posljednji razvoj događaja: države, pa i velike sile, nakon poraza u ratu često završavaju u kaosu i nestabilnosti, smatra on dodajući ipak da je takav scenarij dugo vrijeme bio 'najveći izvor užasa' za sve stratege na Zapadu.
'Upravo to je bio razlog zašto su svojedobno savjetnik Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan i drugi čovjek Pentagona Eldridge Colby inzistirali da se Ukrajini vojno pomogne točno koliko je potrebno da ne poklekne i da to ne izazove neugodne reakcije javnosti, ali i koliko treba da ne pobijedi u ratu. No, u ovom trenutku ishod rata izmakao je iz ruku SAD-a i one ni na koji način više ne mogu utjecati na njega. Ukrajina je razvila vlastite dronove i rakete velikih dometa te više ne mora tražiti dopuštenje za njihovo korištenje, dok Rusija pokazuje očite znakove zamora', kaže Tadić za tportal i nastavlja:
'Ako sa svom vojnom silom i velikom mobilizacijom ne uspijevaju ostvariti napredak, nego dapače čak i gube dijelove teritorija, o kakvoj ruskoj pobjedi uopće možemo pričati? Trebat će još dugo vremena da se sve odvije, ali evidentno je da Ukrajina ide prema najpovoljnijem mogućem scenariju - Rusiju uspijevaju blokirati na bojištu, a istovremeno nanose velike štete njenom gospodarstvu i prebacuju djelovanje na njen teritorij, kako bi i Rusi vidjeli kako izgleda rat.'
Kad pendrek popusti, više nema ni cara
Tadić je sklon scenariju potonuća Rusije u kaos i zbog njenih internih slabosti - objašnjava da je većina gubernatora postavljena po osobnoj Putinovoj direktivi kako bi se držao teritorij pod kontrolom, a 'kada središnja vlast i njen pendrek oslabe ili nestanu, više nema ni cara kojemu treba biti lojalan'.
'To bi značilo da Rusija u idućih deset ili dvadeset godina ne bi bila sposobna poduzimati akcije protiv svojih susjeda, što bi svakako bilo ohrabrujuće', drži Tadić.
On ne smatra osobito razboritim strahovati od eventualne upotrebe ruskog nuklearnog oružja - u građanskim ratovima primarna meta ionako je suprotstavljena strana, a ne vanjski akteri, kaže on.
'Ne zaboravimo da je Putin započeo rat protiv Ukrajine s očekivanjem da će se oko 40 posto njenog stanovništva koje govori ruski jezik okrenuti protiv vlastite države, a u tu brojku uključena je čak i obitelj predsjednika Zelenskog. To se dakako nije ostvarilo, a neuspjeh se u politici uvijek mora platiti. Cijena ovakve megatronske gluposti za Rusiju će biti megatronska. Dakle, kaos', predviđa Tadić.