Europsku delegaciju činili su čelnici Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Finske, Europske unije i NATO-a. Dolaskom u grupi izbjegli su još jedan debakl sličan onome iz veljače, kada je Zelenski posjetio Ovalni ured i kada su ga Trump i J.D. Vance oštro ukorili zbog, kako su rekli, nedostatka zahvalnosti za američku vojnu pomoć.

Luke Harding, izvjestitelj, izjavio je za Guardian: 'Sastanak sa Zelenskim i Trumpom bio je znatno bolji od njihova prilično užasnog susreta u veljači ove godine. Mislim da je Zelenski ovaj put bio vrlo dobro pripremljen: u više je navrata naglašavao zahvalnost Trumpu, a prvoj dami Melaniji predao je i pismo svoje supruge. Bilo je tu dosta udvaranja i laskanja Donaldu Trumpu i s ukrajinske strane i sa strane europskih čelnika te su se suzdržavali od ičega što bi ga moglo uvrijediti.'

Ključni europski zahtjevi

Ključni europski zahtjevi bili su jasni: sve odluke moraju se donositi uz sudjelovanje Ukrajine, a prekid vatre preduvjet je za bilo kakve mirovne pregovore. Čelnici su željeli razumjeti kakva bi sigurnosna jamstva Sjedinjene Države bile spremne ponuditi u slučaju dogovora.

Općenito, atmosfera je bila pozitivna. Harding dodaje: 'Zelenski je povremeno bio i duhovit. Kada je Brian Glenn – novinar koji ga je u veljači ismijavao jer nije nosio odijelo – postavio pitanje, Zelenski je primijetio da Glenn i dalje nosi isto odijelo, a on je svoje promijenio. Publika je reagirala smijehom. Dakle, sveukupno gledano, atmosfera je bila mnogo opuštenija.'

Jesu li doprli do Trumpa?

Umjesto na ustupke Ukrajine, samit se usredotočio na pitanje sigurnosnih jamstava u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. Trump je istaknuo da bi jamstva 'pružile različite europske zemlje u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama'.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte to je nazvao 'probojem'. Članstvo Ukrajine u NATO-u trenutačno nije na stolu, no američki i europski čelnici razgovaraju o 'sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u skladu s člankom 5', rekao je Rutte.

'Važno je da je Trump rekao kako će SAD igrati ulogu u pružanju sigurnosti Ukrajini u slučaju dogovora. Možda se to može smatrati napretkom, no ostaje ogromna neizvjesnost što to konkretno znači. Kao i uvijek s Trumpom, postoji golemi jaz između onoga što kaže i onoga što doista napravi', analizira Harding za Guardian.

Ipak dodaje: 'Bijela kuća vjerojatno na kraju neće htjeti učiniti mnogo, ali barem sada postoji nešto opipljivo. Kremlj se pritom čini prilično iznerviranim – što je mali, ali značajan napredak za Ukrajinu, naravno ovisno o stvarnim američkim potezima.'

Trump, međutim, i dalje tvrdi da nema potrebe za prekidom vatre jer, kako kaže, 'zaustavio je niz ratova bez ijednog prekida'. Ovdje je bilo najmanje pomaka. 'Europski je stav da prekid vatre mora prethoditi trilateralnim pregovorima – to je, uostalom, zdrav razum, s obzirom na to da Ukrajinci svakodnevno ginu', dodaje Harding.

Kako su sastanci prošli za Zelenskog?

Poput europskih čelnika, Zelenski inzistira na prekidu vatre prije bilo kakvog mirovnog sporazuma i ne pristaje na teritorijalne ustupke. Kijev traži sigurnosna jamstva slična NATO-ovim, dovoljna da odvrate Rusiju od novog napada. Podsjetimo, Rusija je 2014. pripojila Krim, a 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju napavši regije Doneck, Herson, Luhansk i Zaporižju.

Uoči sastanka Trump je poticao Ukrajinu da se odrekne Krima i odustane od ambicije pridruživanja NATO-u, što su dva ključna Putinova zahtjeva. No Zelenski je naglasio da je u privatnom susretu s Trumpom u Ovalnom uredu uspio predstaviti jasniju sliku bojišnice.

'Ovo su bili naši najbolji sastanci do sada', rekao je Zelenski prema priopćenju njegova ureda. 'Mogao sam pokazati svim američkim kolegama mnogo toga, čak i na karti, vezano uz situaciju na frontu.'

No na ključno pitanje – a to je može li Ukrajina pristati na razmjenu teritorija za mir – Zelenski je mudro i diplomatski izbjegao dati izravan odgovor. To je inače Trumpov preferirani mirovni plan, pogotovo nakon nedavnog sastanka s Putinom na Aljasci.

Nakon razgovora u Washingtonu, Zelenski je rekao novinarima da su 'imali zaista topao, dobar i sadržajan razgovor'. Sljedeći potez je Putinov, jer ukrajinski predsjednik potvrdio je da je spreman na prvi susret uživo s ruskim liderom od početka invazije prije gotovo tri i pol godine.

'Potvrdio sam – i svi europski čelnici podržali su me – da smo spremni za bilateralni sastanak s Putinom', rekao je ukrajinski predsjednik.

Što je Trump dobio od sastanka?

Trump se dugo hvalio time da bi mogao riješiti rusko-ukrajinski rat u jednom danu, no u ponedjeljak je više puta priznao da je 'situacija daleko složenija nego što je mislio'.

Prije je podržavao prijedlog Kijeva o trenutačnom prekidu vatre da bi započeli dublji pregovori, no nakon samita promijenio je kurs i naznačio sklonost ruskom pristupu – pregovaranje o sveobuhvatnom sporazumu dok borbe i dalje traju.

Nakon sastanka u Washingtonu, Trump je na društvenim mrežama objavio da je razgovarao s Putinom te započeo dogovore o sastanku ruskog i ukrajinskog čelnika na lokaciji koja će naknadno biti određena. 'Ovo je bio vrlo dobar, rani korak u ratu koji traje već gotovo četiri godine', poručio je Trump.

Ukrajinski predsjednik odgovorio je da je spreman sastati se s Rusijom 'u bilo kojem formatu' te da su teritorijalna pitanja 'nešto što ćemo ostaviti između mene i Putina'.

Što slijedi?

Mnoge ključne točke ostaju neriješene – uključujući crvene linije koje se međusobno isključuju: hoće li Ukrajina ustupiti bilo kakav teritorij Rusiji, kakva će biti budućnost ukrajinske vojske i hoće li zemlja dobiti trajna i vjerodostojna sigurnosna jamstva.

Ključno je pitanje što će se dogoditi ne postigne li se dogovor, odnosno ako Zelenski odbije predati ukrajinski teritorij Rusiji.