Prema novom izvješću Climate Impact Laba, najveći bi teret mogli podnijeti neke od najsiromašnijih i najtoplijih zemalja svijeta, od Nigerije i Indonezije do Indije i Sudana.

Procjena se odnosi na razdoblje od rujna 2026. do veljače 2027., odnosno na razdoblje za koje trenutačno postoje temperaturne prognoze. Znanstvenici ipak očekuju da bi povećana smrtnost povezana s vrućinom mogla potrajati sve do lipnja ili srpnja iduće godine, piše The Guardian.

El Niño već ruši rekorde

Ovaj El Niño već je dosegnuo razine kakve dosad nisu zabilježene. U ponedjeljak je temperatura u ključnom području tropskog Pacifika premašila prethodni rekord, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca. Britanski Met Office potvrdio je da je trenutačni događaj premašio sva dosad zabilježena El Niña u dostupnom promatranom razdoblju.

Znanstvenici ga zato opisuju kao iznimno snažan događaj, a u medijima se već koristi izraz 'super El Niño'. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu, no njegovi se učinci odvijaju na već zagrijanom planetu, zbog čega ekstremne temperature mogu biti još izraženije.

Procjena od 451 tisuće dodatnih smrtnih slučajeva temelji se na modelima koji prate odnos između temperatura i smrtnosti u 24.378 regija diljem svijeta. Ti su podaci kombinirani s prognozama temperature povezanim s El Niñom, a kao početna vrijednost uzet je prosječan broj smrti povezanih s vrućinom u razdoblju od 1996. do 2025. godine. Samo izvješće još treba proći znanstvenu recenziju.

Najugroženije zemlje

Najveći broj dodatnih smrti u sljedećih šest mjeseci očekuje se u tropskim državama. Među najpogođenijima su Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. Sjedinjene Države također se nalaze među 20 najugroženijih zemalja, s procijenjenih oko 3500 dodatnih smrti od vrućine. Posebno izloženi bit će i Sahel te jugoistočna Azija.

'Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika brojka da može djelovati apstraktno, ali nju čine roditelji i djeca, bake i djedovi, susjedi, ljudi koji idu na posao, brinu o obiteljima i žive svoje živote', izjavio je profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i jedan od autora izvješća.

Autori pritom naglašavaju da se mnoge smrti mogu spriječiti. Kao moguće mjere navode preciznije prognoziranje toplinskih valova, otvaranje centara za rashlađivanje, dodatno osoblje u zdravstvenim ustanovama tijekom najtoplijih razdoblja te bolju zaštitu ljudi koji rade na otvorenom.

'Ljudi su već ranije mogli predvidjeti poremećaje u poljoprivrednim prinosima i na to unaprijed upozoriti', rekao je Greenstone. 'Ovo novo izvješće omogućuje nam da isto učinimo za još važniji ishod - rekao bih najvažniji - a to je smrt.'

Izvješće će tek biti poslano na recenziju, ali Greenstone smatra da zbog ozbiljnosti situacije njegovi autori nisu mogli čekati.

'Razglednica iz naše budućnosti'

Znanstvenici ovaj El Niño vide i kao upozorenje na ono što bi mogla donijeti budućnost. Prema njihovoj procjeni, temperature koje se danas pojavljuju tijekom ovog ekstremnog događaja odgovaraju razinama koje bi, bez dodatnih promjena, mogle postati uobičajene za otprilike 20 godina.

'Ovo je ujedno i 'razglednica iz naše budućnosti'', poručuju istraživači.

'Jačanje hitnih službi i bolje usmjeravanje napora mogu spasiti mnoge živote ove godine', rekla je koautorica izvješća dr. Tamma Carleton sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley. 'Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu normalne, ne želimo biti u stalnom izvanrednom stanju. Moramo se pokrenuti odmah kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze.'

Posljedice neće biti samo zdravstvene

Snažan El Niño mogao bi imati posljedice i daleko izvan toplinskih valova. Ovaj klimatski obrazac povezuje se s promjenama oborina, sušama, poplavama i šumskim požarima, a mogao bi dodatno pritisnuti poljoprivrednu proizvodnju i zalihe hrane.

Svjetski program za hranu upozorio je u kolovozu da bi posljedice aktualnog El Niña mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u akutnu glad i pridonijeti rastu cijena hrane.

Veliki El Niño iz 1877. i 1878. godine povezuje se s više od 50 milijuna smrti uslijed suša i gladi, pri čemu su posebno teško pogođene bile Indija, Brazil i Kina. Današnja situacija ipak se ne može izravno uspoređivati s tim povijesnim događajem jer su se u međuvremenu promijenili i stanovništvo i zdravstveni sustavi i način mjerenja smrtnosti.

Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu upozorava da se aktualni fenomen odvija na mnogo toplijoj klimatskoj podlozi nego što je to bio slučaj u prošlosti.

'Trenutni El Niño predstavlja golemu preraspodjelu energije u klimatskom sustavu i opasan je jer se odvija povrh znatno toplijeg klimatskog sustava na koji je utjecao čovjek.'

'Stoga ćemo na mnogim mjestima diljem svijeta doživjeti nikad viđene ekstremne vrućine, sa svim posljedicama za zdravlje, sigurnost hrane i opskrbu vodom. El Niño dolazi i odlazi, ali dok god nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, što zajednicama znatno otežava nošenje s posljedicama', poručila je Otto.