U Srbiji se posljednjih dana sve glasnije analizira uloga Hrvatske u europskom putu Crne Gore. Povod su informacije iz Podgorice prema kojima je Nizozemska zatražila dodatno vrijeme za provjeru ispunjava li Crna Gora sve kriterije za nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a tom su se stavu, prema neslužbenim diplomatskim izvorima koje je citirao podgorički list Dan, pridružile su se Hrvatska, Estonija, Litva i Latvija.

Ipak, oko same formulacije postoji važna ograda. Delegacija Europske unije u Podgorici odbacila je tvrdnje da su određene članice formalno zatražile obustavu pregovora. Istovremeno, iz drugih europskih izvora potvrđeno je da je došlo do odgode daljnjeg zatvaranja poglavlja te da za rujan nije održana očekivana međuvladina konferencija.

Crna Gora pritom ostaje prva na popisu za ulazak u EU među državama kandidatkinjama zapadnog Balkana. Otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, a 18 ih je do srpnja privremeno zatvorila. U srpnju su zatvorena poglavlja 8, o tržišnom natjecanju, i 29, o carinskoj uniji.

U Srbiji već razmišljaju o Hrvatskoj

Nova situacija posebnu je pažnju privukla u Srbiji. Beogradski Blic piše o problemu koji bi se mogao preliti i na srpski europski put te se pita kakav bi odnos Hrvatska mogla imati prema Srbiji bude li se njezin pristup EU-u približio završnoj fazi.

Crna Gora planira nastaviti brzo zatvarati preostala poglavlja, no do kraja godine ostaje joj ih još 15. U Podgorici se istodobno već raspravlja o tome je li takav tempo uopće ostvariv.

Prema pisanju Blica, stručnjak Željko Đukić iz organizacije Multimedijal Montenegro smatra da Bruxelles želi provjeriti ne samo jesu li potrebni zakoni formalno usvojeni, već i provode li se u praksi.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je u Crnoj Gori već počela predizborna kampanja, što bi moglo otežati provođenje reformi potrebnih za ubrzanje pregovora.

Zagreb već ima popis otvorenih pitanja

Uloga Hrvatske pritom nije nova. Zagreb je još u srpnju jasno objavio koja bilateralna pitanja smatra važnima za završetak crnogorskih pristupnih pregovora.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova tada je poručilo da dobrosusjedski odnosi predstavljaju jedan od ključnih političkih kriterija za proširenje EU-a te da otvorena bilateralna pitanja ne smiju ostati neriješena pred završetak pregovora.

Na hrvatskom popisu nalaze se obeštećenje bivših zatočenika ratnih logora, nastavak potrage za 14 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinskopravnih zahtjeva hrvatskih obitelji u Crnoj Gori. Zagreb također traži očuvanje spomen-ploče u bivšem logoru Morinj, promjenu imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru te povrat školskog broda Jadran.

Hrvatska pritom naglašava da te zahtjeve ne smatra pokušajem blokiranja crnogorskog članstva, nego pitanjima koja bi trebalo riješiti prije završetka pristupnog procesa.

Hrvatska već ranije zaustavljala pojedina poglavlja

Zagreb je tijekom ovogodišnjih pregovora već pokazao da je spreman uskratiti suglasnost za pojedina poglavlja. Blic tako podsjeća na srpanjsku situaciju kada Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za privremeno zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi na prometnu politiku.

Istovremeno je Crna Gora uspjela zatvoriti dva druga poglavlja, što pokazuje da pojedina neslaganja s državama članicama ne znače automatski zastoj cijelog pristupnog procesa. Europsko vijeće potvrđuje da je Podgorica tijekom lipnja i srpnja nastavila napredovati te ukupno došla do 18 privremeno zatvorenih poglavlja.

Prema službenim podacima EU-a, pregovori se nastavljaju, ali zatvaranje pojedinih poglavlja može se dogoditi tek nakon što sve članice daju potrebnu suglasnost i nakon što budu ispunjeni zadani kriteriji.

Beogradu nije svejedno

Blic u novim događajima vidi i moguću najavu onoga što bi Srbija mogla očekivati u vlastitim pregovorima. Ta se bojazan oslanja na činjenicu da Zagreb i Beograd već godinama imaju neriješena bilateralna pitanja, dok Hrvatska kao članica EU-a sudjeluje u odlučivanju o pristupnom procesu.

Srbija je u pregovorima s EU-om znatno sporija od Crne Gore. Do kraja 2021. otvorila je 22 od ukupno 35 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, a nakon toga nije otvorila novo poglavlje. Istodobno se u institucijama EU-a i tijekom 2026. nastavljalo raditi na pojedinim nacrtima zajedničkih stajališta za Srbiju, među ostalim za poglavlja 10, 16 i 19.

U srpskim medijima pritom se često podsjeća na ranije situacije u kojima Zagreb nije davao suglasnost za pojedine korake Beograda u pregovorima, osobito oko poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i sigurnost.

Blic je posljednjih mjeseci objavljivao i tekstove o mogućim hrvatskim zahtjevima prema Srbiji, uključujući pitanja vezana uz ratnu odštetu, priznanje odgovornosti za ratove 1990-ih i potragu za nestalima. No takve izjave pojedinih hrvatskih političara treba razlikovati od službene politike Zagreba.

Crna Gora i dalje ostaje predvodnik

Unatoč novim nesuglasicama i odgodama, službeni podaci EU-a zasad ne pokazuju da je crnogorski pristup Uniji zaustavljen. Naprotiv, Crna Gora je tijekom 2026. nastavila zatvarati poglavlja i i dalje se smatra predvodnicom procesa proširenja.

Pitanje koje je sada u fokusu nije toliko hoće li Crna Gora nastaviti pregovore, nego koliko će brzo moći zatvarati preostala poglavlja i hoće li članice EU-a biti spremne dati suglasnost za svaki od sljedećih koraka.

U Beogradu, međutim, najviše pažnje privlači hrvatska uloga. Tamošnje medije zanima hoće li Zagreb prema Srbiji u jednom trenutku zauzeti jednako čvrst stav kakav je javno zauzeo prema neriješenim pitanjima s Crnom Gorom.

Za sada je sigurno tek da će se o tim pitanjima odlučivati u kontekstu pravila pristupanja EU-u, ali i konkretnih bilateralnih odnosa svake kandidatkinje s državama članicama.